Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, prema pisanju portala Politicki.ba, već duže vrijeme navodno nije imao podršku dijela međunarodnih krugova, prije svega administracije Sjedinjenih Američkih Država.
Kako tvrdi ovaj portal, neslaganja između Schmidta i pojedinih zvaničnika iz Washingtona počela su nakon njegovih odluka i političkih poteza koji su ocijenjeni kao previše kontroverzni, posebno u situacijama za koje se smatralo da ih domaće institucije mogu same riješiti bez intervencije OHR-a.
Prema istim navodima, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa navodno je još ranije zauzela stav da Schmidt više ne treba ostati na funkciji visokog predstavnika.
Portal Politicki.ba navodi da je Schmidt od početka mandata imao ambiciozne političke planove te vjerovao da može odigrati važnu ulogu u jačanju evropskog i NATO puta Bosne i Hercegovine, kao i u preoblikovanju političkih odnosa unutar zemlje. Međutim, kako su političke krize postajale sve dublje, a međunarodna podrška slabija, njegova pozicija je, prema tvrdnjama izvora ovog portala, postepeno gubila snagu.
Posebno se ističu višegodišnji sukobi sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, koji su dodatno podizali političke tenzije u Bosni i Hercegovini.
Prema informacijama koje prenosi Politicki.ba, određeni američki zvaničnici smatrali su da Schmidtove odluke, uključujući i postupanje u slučaju „Viaduct“, proizvode dodatne političke probleme umjesto stabilizacije prilika u zemlji.
U tekstu se navodi i da su evropske države u početku pružale otpor američkom stavu o odlasku Schmidta, ali da je s vremenom dio međunarodne zajednice počeo prihvatati procjene da bi njegov ostanak mogao koristiti Miloradu Dodiku u političkom smislu, posebno uoči općih izbora.
Američki zvaničnici navodno su procjenjivali da Dodik kroz sukobe sa Schmidtom jača svoju političku poziciju među biračima predstavljajući se kao političar koji pruža otpor međunarodnim pritiscima i štiti interese Republike Srpske.
Politicki.ba tvrdi i da se Schmidt u početku protivio odlasku, ali da je nakon razgovora sa predstavnicima Washingtona i više evropskih prijestonica postalo jasno da više nema potrebnu političku podršku za nastavak mandata u dosadašnjem obliku.
Tokom posljednjih sedmica pojavile su se i spekulacije da bi Schmidt prije odlaska mogao donijeti nove odluke koje bi se odnosile na državnu imovinu, Izborni zakon Bosne i Hercegovine ili pitanje Južne plinske interkonekcije. Međutim, prema navodima istog portala, dobio je upozorenje da ne povlači dodatne poteze koji bi mogli izazvati nove političke krize.
Kao moguće ime za novog visokog predstavnika najčešće se spominje italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi. Politicki.ba navodi da je Italija navodno prihvatila američku inicijativu da upravo Landi bude kandidat za nasljednika Christiana Schmidta.
Njegovo imenovanje moglo bi se naći na dnevnom redu sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koja je zakazana za 3. i 4. juni.
Istovremeno, unutar međunarodne zajednice vode se rasprave o budućnosti bonskih ovlasti i pitanju da li bi eventualno imenovanje novog visokog predstavnika trebalo potvrditi i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Prema procjenama koje prenosi Politicki.ba, ukoliko novi visoki predstavnik bude imao ograničeniji mandat i bonske ovlasti koristio samo u izuzetnim situacijama, njegova politička moć mogla bi biti znatno manja nego što je bila u prethodnim mandatima.
Važno je naglasiti da se veliki dio navoda iznesenih u tekstu Politicki.ba temelji na anonimnim diplomatskim i političkim izvorima, dok ključne informacije o eventualnom odlasku Christiana Schmidta, zahtjevima Washingtona i izboru njegovog nasljednika do sada nisu službeno potvrđene od strane američke administracije, njemačke vlade, OHR-a niti drugih međunarodnih institucija.