data-nosnippet>
Političke reakcije u Bosni i Hercegovini i regionu posljednjih dana ne jenjavaju nakon niza objava austrijskog ekonomiste i političkog analitičara Günthera Fehlingera, koji je iznio prijedlog sveobuhvatne ustavne reorganizacije Bosne i Hercegovine.
Fehlinger, koji posljednjih mjeseci bilježi značajan rast broja pratilaca na društvenim mrežama, javno zagovara ukidanje postojećeg entitetskog uređenja i uspostavu novog administrativnog modela sa deset regija. Njegove objave izazvale su snažne reakcije političkih predstavnika iz Republike Srpske, Srbije, ali i dijela javnosti u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom mišljenju, Dejtonski mirovni sporazum ispunio je svoju osnovnu svrhu okončanja rata, ali smatra da sadašnji ustavni okvir predstavlja prepreku daljnjem političkom i ekonomskom razvoju zemlje, kao i njenom približavanju Evropskoj uniji i NATO savezu.
Osim prijedloga o reorganizaciji države, Fehlinger u svojim javnim nastupima često govori o etničkim podjelama, političkim blokadama, negiranju genocida i veličanju presuđenih ratnih zločinaca. Upravo su takve poruke izazvale oštre reakcije političkih aktera u Banjoj Luci i Beogradu.
Analitičar iz Beča smatra da Bosna i Hercegovina ne može ostvariti puni demokratski i ekonomski potencijal bez dubokih institucionalnih reformi. Istovremeno naglašava kako evropske integracije zahtijevaju funkcionalnije državne institucije i efikasnije donošenje odluka.
https://www.facebook.com/gunther.fehlinger.jahn?ref=embed_post
Jedan od njegovih prijedloga odnosi se i na memorijalizaciju mjesta ratnih stradanja. Tako je javno predložio da prostor nekadašnjeg logora Omarska bude pretvoren u evropski memorijalni centar po uzoru na austrijski Mauthausen.
“Nikada ne zaboravite: Genocidna kampanja protiv Bošnjaka nije započela samo u Srebrenici 1995. Već je započela u Omarskoj 1992. Omarska se mora pamtiti jasno, trajno i istinito… Evropa ne smije dopustiti poricanje, relativizaciju ili veličanje ovih zločina.”
Govoreći o Višegradu, Fehlinger je iznio prijedlog da kompleks Andrićgrad dobije novu namjenu kao evropski centar posvećen miru, sjećanju i pomirenju.
“Zadržite arhitekturu, zadržite Andrića i most, ali potpuno promijenite misiju. Stavite imena žrtava na zidove. Objasnite Pionirsku ulicu, Bikavac i ubistva na Drini. Pretvorite to u mjesto evropskog pomirenja.”
Njegove poruke izazvale su burne političke reakcije. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio mu je da se ne miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, dok su pojedini mediji u Srbiji kritikovali njegove prijedloge i osporavali njihovu političku utemeljenost.
Fehlinger je odgovorio da njegova inicijativa nije usmjerena protiv bilo kojeg naroda, već da, kako navodi, zagovara prosperitet svih građana Bosne i Hercegovine.
“Neću ostaviti građane Bosne same kada se od njih traži da prihvate stagnaciju kao sudbinu. Vaši birači žele radna mjesta, investicije, infrastrukturu, obrazovanje, mobilnost i prilike. Žele Evropu. A Evropa želi stabilnu, demokratsku i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu. Rasprava je počela. Dobro. Raspravljajmo o budućnosti – otvoreno, demokratski i bez straha.”
U drugoj objavi dodatno je pojasnio svoj stav.
“Gospodine Dodik, moj odgovor je jednostavan: Neću ostaviti građane Bosne same kada se od njih traži da prihvate stagnaciju kao sudbinu. Evropa vas se jako tiče, gospodine Dodik, jer i vaši birači u Banjoj Luci, Trebinju i Bijeljini zaslužuju prosperitet Evrope. Predugo je politika izgrađena na blokadi, stalnoj konfrontaciji i strahu sprječavala Bosnu da se kreće naprijed. Moj prijedlog nije protiv Srba, on je za srpske građane, Bošnjake, Hrvate i sve ostale.”
Osvrnuo se i na Dejtonski mirovni sporazum, ističući da, prema njegovom mišljenju, nijedan mirovni sporazum ne treba posmatrati kao nepromjenjiv dokument.
“Mirovni sporazum potpisan 1995. ne može značiti da Bosna mora zauvijek sačuvati potpuno isti ustavni mehanizam. Mirovni sporazumi okončavaju ratove, a ustavi moraju omogućiti razvoj društava.”
U međuvremenu je Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine saopćilo da podržava otvaranje razgovora o ustavnim reformama, dok su politički predstavnici iz Republike Srpske odbacili Fehlingerove prijedloge kao neprihvatljive.
Iako je jasno da bi ovakve promjene zahtijevale širok politički konsenzus i složene međunarodne procese, Fehlingerove objave ponovo su otvorile raspravu o budućnosti ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, funkcionisanju dejtonskog sistema i mogućim modelima institucionalnih reformi u godinama koje dolaze.