Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić oglasila se nakon burnih reakcija koje je izazvao njen govor u sarajevskoj Vijećnici, poručivši da se historija odbrane Sarajeva ne smije posmatrati isključivo kroz etnički ili vjerski okvir.
U opširnoj reakciji Ćudić je podsjetila na brojne pojedince različitih nacionalnosti koji su učestvovali u odbrani Sarajeva tokom rata, među kojima su Jovan Divjak, Stjepan Šiber, Dragan Vikić, Mirko Pejanović i Goran Čengić.
Prema njenim riječima, ljudi koji su branili Sarajevo nisu se borili za dominaciju jedne etničke ili vjerske zajednice, već za očuvanje multietničkog grada i otpor fašizmu.
Ćudić smatra da je pogrešno rat u Bosni i Hercegovini predstavljati isključivo kao „vjekovni vjerski sukob“, navodeći da je upravo takav narativ tokom rata promovirao Radovan Karadžić.
Posebno se osvrnula na političke aktere za koje tvrdi da danas, zbog dnevno-političkih interesa, zanemaruju ili brišu antifašističku historiju Sarajeva.
U tom kontekstu spomenula je Stranku demokratske akcije, postavljajući pitanje:
„Da li nas je lagao Alija Izetbegović kada je rat karakterizirao kao napad na multikulturnu, multietničku, nezavisnu i suverenu BiH ili nas danas laže SDA da je taj rat bio samo protiv Bošnjaka muslimana?“
Ćudić je navela da se savremeni politički narativi koji rat tumače isključivo kroz etničku i vjersku dimenziju, prema njenom mišljenju, podudaraju sa stavovima predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.
Istakla je i da je nakon svojih izjava bila izložena brojnim uvredama i prijetnjama na društvenim mrežama, uključujući poruke u kojima joj se prijeti nasiljem.
Uprkos tome, poručila je da neće odustati od javnog iznošenja svojih političkih stavova i da smatra važnim govoriti o karakteru odbrane Sarajeva i Bosne i Hercegovine tokom rata.
Podsjećamo, polemike u javnosti počele su nakon njenog obraćanja u Vijećnici, kada je izjavila da sukobi u Sarajevu nisu bili „etnički“ niti „vjerski“, nego prije svega „borba za moć“, te da odbija prihvatiti narative prema kojima su Sarajevo i Bosna i Hercegovina određeni isključivo takvim podjelama.
Njene izjave izazvale su podijeljene reakcije u političkoj i široj javnosti, dok su društvene mreže danima ispunjene raspravama o karakteru rata u Bosni i Hercegovini i interpretaciji historijskih događaja.
Dobrim djelom bi se složi sa njezinim izlaganjem i nebi prihvatio da je rat samo bio vjerski ili etnički,i ako djelimično bi moglo asocirati i na takve elemente,međutim ovdje se je radilo o osvajačkom ratu , borba za teritorj i stvaranju velike Srbije uz ćišćenje oni elemenata koji su se oduprijeli takvoj ideologiji