Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da postupa po predmetu koji se odnosi na prijave zbog sumnje na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje te vrijeđanje žrtava ratnih zločina putem objava na društvenim mrežama.
Kako je saopćeno, predmet je formiran nakon što su krajem maja predstavnici udruženja žrtava s područja Prijedora podnijeli prijavu nadležnim pravosudnim institucijama. U skladu s procedurama, predmet je dodijeljen postupajućoj tužiteljici koja će voditi daljnje aktivnosti.
U međuvremenu su Tužilaštvu dostavljena još dva podneska koja se odnose na isti slučaj. Jedan je podnesen od strane udruženja žrtava, dok je drugi dostavio zaposlenik Tužilaštva BiH koji je ujedno građanin tog područja. Oba podneska pridružena su već formiranom predmetu i bit će razmatrana u okviru istog postupka.
Prijave zbog spornih objava
Prema ranije objavljenim informacijama, prijave se odnose na komentare objavljene na Facebooku u kojima su osporavane historijske činjenice vezane za bijele trake u Prijedoru, uz korištenje uvredljivih izraza na račun Bošnjaka i sadržaja koje predstavnici žrtava smatraju ponižavajućim i uvredljivim za preživjele i porodice stradalih.
U prijavi koju je podnijelo Udruženje žrtava i svjedoka genocida navodi se da javno negiranje činjenica potvrđenih pravosnažnim presudama međunarodnih sudova, osporavanje progona nesrpskog stanovništva na području Prijedora, relativizacija zločina počinjenih u logoru Keraterm te vrijeđanje žrtava predstavljaju ozbiljan napad na dostojanstvo preživjelih i porodica ubijenih.
Predstavnici udruženja naglašavaju da pravo na slobodu izražavanja ne može služiti kao opravdanje za negiranje ratnih zločina niti za javno omalovažavanje i ponižavanje njihovih žrtava.
Ranija presuda za zločine u Keratermu
Osoba čije se objave spominju u prijavama ranije je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđena na pet godina zatvora nakon što je priznala odgovornost za zločine počinjene u logoru Keraterm tokom 1992. godine.
Presudom je utvrđeno da je, kao vođa smjene stražara, omogućio progon i nasilje nad zatočenicima te učestvovao u sistemu koji je uključivao zlostavljanja, ponižavanja i druga teška kršenja prava osoba zatočenih u logoru.
Utvrđene činjenice o Prijedoru
Haški tribunal je kroz više pravosnažnih presuda detaljno utvrdio okolnosti progona nesrpskog stanovništva na području Prijedora tokom rata u Bosni i Hercegovini.
U presudama je navedeno da je nesrpsko stanovništvo bilo primorano nositi bijele oznake kao znak lojalnosti tadašnjim vlastima, dok su hiljade ljudi prošle kroz logore formirane na području ove općine.
Sudski dokumenti također potvrđuju da je prostor fabrike keramičkih pločica Keraterm od kraja maja 1992. godine korišten kao logor za zatočenje civila, nakon napada na naselja u kojima je živjelo nesrpsko stanovništvo.
Tokom funkcionisanja logora veliki broj zatočenika bio je izložen fizičkom i psihičkom zlostavljanju, dok su brojni zatočenici izgubili život.
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine navode da će u narednom periodu biti poduzimane aktivnosti s ciljem utvrđivanja svih relevantnih činjenica i eventualne krivične odgovornosti osoba obuhvaćenih prijavama.