PROCURILA NOVA KARTA BiH: Virtualna mapa predlaže četiri entiteta i novo uređenje države

Nova virtualna karta Bosne i Hercegovine pojavila se u javnosti uoči Općih izbora i izazvala pažnju zbog prijedloga potpuno drugačijeg teritorijalnog uređenja zemlje.

Za razliku od postojećeg ustavnog sistema, karta prikazuje Bosnu i Hercegovinu podijeljenu na četiri teritorijalne jedinice koje su označene kao srpski, hrvatski, bošnjački i centralni entitet.

Takve mape koje kruže internetom nemaju same po sebi nikakvu pravnu ili institucionalnu vrijednost. Riječ je o neformalnim prijedlozima čiji sadržaj ne predstavlja odluku institucija Bosne i Hercegovine niti promjenu postojećih granica.

Ipak, njihovo pojavljivanje često otvara političke rasprave o ustavnom uređenju, odnosima među narodima i budućnosti države.

Šta prikazuje nova karta?

Prema prikazu koji je objavljen u javnosti, predloženi model podrazumijevao bi četiri različito označene teritorijalne cjeline.

Srpski entitet, označen plavom bojom, obuhvatao bi najveći dio prostora današnje Republike Srpske, ali uz određene promjene teritorijalnog obuhvata u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Hrvatski entitet, označen crvenom bojom, obuhvatio bi dijelove zapadne Hercegovine, pojedine krajeve Posavine i određene teritorije srednje Bosne na kojima Hrvati čine značajan dio stanovništva. Takva ideja se u različitim političkim prijedlozima ranije pojavljivala i kroz zahtjeve za uspostavu trećeg entiteta.

Bošnjački entitet, označen zelenom bojom, prema ovoj mapi obuhvatao bi dijelove Unsko-sanskog kantona, centralne i istočne Bosne u kojima većinsko stanovništvo čine Bošnjaci.

Četvrta jedinica predstavljena je kao centralni entitet, označen žutom bojom. Njegov prostor obuhvatao bi Sarajevo, određene dijelove srednje Bosne i ključne saobraćajne pravce koji povezuju druge teritorijalne cjeline.

 

Kako bi se to razlikovalo od sadašnjeg sistema?

Aktuelno ustavno uređenje Bosne i Hercegovine zasniva se na dva entiteta – Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj – uz poseban status Brčko distrikta.

Nova karta, nasuprot tome, polazi od potpuno drugačije teritorijalne organizacije i uvodi četiri jedinice koje su definirane prvenstveno kroz etničku i teritorijalnu logiku.

Upravo zbog toga ovakvi prikazi izazivaju političke reakcije, jer pitanje unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine već decenijama predstavlja jedno od najosjetljivijih pitanja u domaćoj politici.

Treba, međutim, naglasiti da anonimna karta koja se pojavi na internetu ne mijenja pravni status bilo kojeg dijela Bosne i Hercegovine.

Zašto ovakve karte privlače pažnju?

Teritorijalni prijedlozi u BiH gotovo uvijek imaju i političku dimenziju. Različite ideje o federalizaciji, regionalizaciji ili promjeni postojećeg ustavnog sistema već su se ranije pojavljivale u javnosti.

Nova karta dolazi u periodu pojačane političke aktivnosti, zbog čega je njen sadržaj dodatno privukao pažnju.

Pitanje je, međutim, da li je riječ o ozbiljnom političkom prijedlogu, neformalnoj ideji pojedinca ili samo vizuelnom prikazu određene političke zamisli. Za sada nema javno dostupnih informacija koje bi pokazale da iza ove konkretne karte stoji neka državna ili međunarodna institucija.

Ranije su se pojavljivali i drugačiji prijedlozi

Ova karta nije jedini prijedlog novog teritorijalnog uređenja BiH koji se pojavio u javnosti.

U septembru je Günther Fehlinger predstavio model prema kojem bi postojeći entiteti bili ukinuti, a država organizovana kroz deset federalnih jedinica. Taj prijedlog razlikuje se od najnovije virtualne karte jer ne predviđa četiri etnička entiteta, već regionalno uređenje zasnovano na deset jedinica.

Na taj način u javnosti se trenutno pojavljuju različiti modeli budućeg uređenja Bosne i Hercegovine – od prijedloga većeg broja regija do koncepata koji ponovo uvode teritorijalne jedinice povezane s nacionalnim identitetom.

Karta nije promijenila granice BiH

Bez obzira na sadržaj prikaza koji se širi internetom, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i njeno postojeće ustavno uređenje nisu promijenjeni objavljivanjem ovakve mape.

Zbog toga ovu kartu treba posmatrati kao neformalni politički ili vizuelni prijedlog, a ne kao dokument koji ima pravnu snagu.

Njeno pojavljivanje, međutim, ponovo je otvorilo raspravu o pitanju koje se u Bosni i Hercegovini vraća u javnost gotovo svakog izbornog ciklusa: kakvo bi ustavno i teritorijalno uređenje zemlje trebalo biti u budućnosti?

Za sada je izvjesno samo da mapa koja kruži internetom predstavlja jedan od brojnih neformalnih prijedloga, dok o eventualnim promjenama ustavnog sistema mogu odlučivati isključivo nadležne institucije kroz propisane procedure.

Ostavite komentar