
🔥 UZBUNA U REPUBLICI SRPSKOJ: Izborne brojke otvorile pitanje mogućeg dogovora i raspodjele vlasti
Izborni rezultati iz Banje Luke ponovo su u centru političke pažnje, nakon što je Nebojša Vukanović ukazao na velike razlike između glasova koje su pojedini kandidati osvajali za gradonačelnika i rezultata njihovih stranaka na izborima za Skupštinu grada. Upravo te razlike Vukanović koristi kao osnov za tvrdnje o mogućem političkom dogovoru između pojedinih aktera. Ipak, same brojke ne dokazuju postojanje takvog sporazuma, već prije svega pokazuju da dio birača nije glasao isto za kandidata za gradonačelnika i stranačku listu.
Velike razlike u rezultatima
Posebno se izdvajaju izbori održani 2020. godine. Tada je Igor Radojičić, kao kandidat kojeg je podržavao širi blok stranaka predvođen SNSD-om, osvojio 44.325 glasova.

Istovremeno, liste stranaka koje su ga podržavale za Skupštinu grada Banje Luke zajedno su osvojile 62.329 glasova. Razlika je tako iznosila 18.004 glasa.
S druge strane, Draško Stanivuković je iste godine osvojio 52.935 glasova za gradonačelnika, dok je PDP za Skupštinu grada dobio 19.156 glasova. Razlika između njegovog ličnog rezultata i rezultata stranačke liste iznosila je čak 33.779 glasova.
To pokazuje da je Stanivuković privukao veliki broj birača koji nisu istovremeno glasali za PDP-ovu skupštinsku listu.
Sličan obrazac ponovio se 2024. godine
Prema podacima koje navodi Vukanović, slična situacija zabilježena je i na lokalnim izborima 2024. godine.
SNSD je tada za Skupštinu grada Banje Luke osvojio 32.858 glasova, dok je njegov kandidat za gradonačelnika Nikola Šobot dobio 37.221 glas.
Kod Stanivukovića razlika je ponovo bila mnogo izraženija. PDP je osvojio 21.143 glasa za Skupštinu grada, dok je Stanivuković kao kandidat za gradonačelnika dobio 51.106 glasova.
Razlika je iznosila 29.963 glasa.
Stanivuković je na kraju pobijedio Šobota sa 13.885 glasova razlike.
Ovi rezultati pokazuju da je biračko ponašanje u Banjoj Luci bilo različito zavisno od toga da li se glasalo za gradonačelnika ili skupštinske liste.
Vukanović iznio tvrdnje o mogućem dogovoru
Upravo na osnovu takve izborne matematike Vukanović postavlja pitanje političkih odnosa u Banjoj Luci. On tvrdi da postoji mogućnost saradnje između SNSD-a i Stanivukovića, odnosno političkog modela prema kojem bi jedni zadržali snažan utjecaj u gradskoj skupštini, dok bi drugi zadržao funkciju gradonačelnika.
Vukanović takav odnos opisuje kao svojevrsni „izborni kartel“ i tvrdi da se određene odluke, uključujući raspodjelu političkog utjecaja i pitanja vezana za gradske projekte i finansije, mogu dogovarati mimo očiju javnosti.
Međutim, riječ je o njegovim političkim tvrdnjama i interpretaciji izbornih rezultata. Nema dokaza u samim brojkama koji bi potvrdili da je između SNSD-a i Stanivukovića postojao unaprijed dogovoren aranžman.
Glasanje za gradonačelnika nije isto što i glasanje za stranku
Razlike u rezultatima same po sebi mogu imati više objašnjenja.
Birači na lokalnim izborima mogu podržati kandidata za gradonačelnika, a istovremeno glasati za drugu stranku na izborima za skupštinu. Na rezultat mogu utjecati lična popularnost kandidata, kampanja, lokalna pitanja, odnosi unutar stranaka i odluka birača da podijele svoje glasove.
U slučaju Banje Luke, podaci iz 2020. i 2024. godine pokazuju da je Stanivuković imao znatno veći lični rezultat od rezultata PDP-a na skupštinskim izborima.
S druge strane, kandidati koje je podržavao SNSD nisu uvijek uspijevali osvojiti broj glasova koji bi odgovarao zbirnom rezultatu stranaka koje su stajale iza njihove kandidature.
Zbog toga izborna matematika sama po sebi ne može biti dokaz političkog sporazuma.
Sumnje u dogovore postoje i šire
Tvrdnje o mogućim postizbornim dogovorima između opozicionih i vladajućih stranaka u Republici Srpskoj nisu se pojavljivale samo u kontekstu Banje Luke.
Narodni poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić još ranije je tvrdio da pojedini opozicioni akteri već imaju dogovore sa SNSD-om o mogućem učešću u budućoj vlasti. Vučinić tada nije imenovao političare na koje je mislio, već je rekao da će se odnosi pokazati nakon izbora.
Slične tvrdnje iznosio je i Nebojša Vukanović, koji je govorio o mogućnosti šire političke saradnje i raspodjele funkcija nakon izbora. U jednom ranijem slučaju kao primjer je naveo sastanak Vukote Govedarice i predstavnika SNSD-a u Gacku, nakon kojeg je tvrdio da su dogovorene konture lokalne vlasti.
Šta će pokazati politička scena nakon izbora?
Izborni rezultati Banje Luke nesumnjivo pokazuju značajne razlike između glasanja za gradonačelnika i glasanja za skupštinske liste. Međutim, pitanje da li te razlike ukazuju na političke dogovore ne može se riješiti samo analizom izbornih rezultata.
Za potvrdu takvih tvrdnji bili bi potrebni konkretni dokazi o dogovorima, koalicijama, načinu glasanja i raspodjeli funkcija.
Upravo zato će pažnja javnosti biti usmjerena na poteze političkih stranaka i njihovih predstavnika nakon izbora. Tada će se jasnije vidjeti ko će s kim sarađivati, kakve će koalicije biti formirane i kako će izgledati raspodjela političkog utjecaja.
Za sada, dostupni izborni podaci potvrđuju velike razlike u biračkim preferencijama, dok tvrdnje o unaprijed dogovorenoj raspodjeli vlasti ostaju političke tvrdnje koje zahtijevaju dodatne dokaze.
