
Sudski postupak u predmetu „Milorad Dodik i ostali protiv američkog Ministarstva finansija“ ulazi u novu fazu, nakon što na posljednjem ročištu nije donesena odluka o zahtjevu za odbacivanje tužbe. Nastavak postupka zakazan je za 8. septembar, kada bi novi sudija Jeffrey Kuntz trebao razmatrati odgovor američke vlade na podnesak Dodikovog pravnog tima.
Iz Washingtona se tim povodom javio dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić, koji je govorio o trenutnom stanju predmeta, mogućem razvoju sudskog procesa i širem političkom kontekstu.
Ključno pitanje postupka
Puljić je pojasnio da će naredni korak u postupku biti odgovor američkog Ministarstva finansija na zahtjev Dodikovih advokata za odbacivanje tužbe.
Prema njegovim riječima, upravo će taj odgovor biti jedan od ključnih elemenata na osnovu kojih će sud odlučiti kako će se postupak dalje odvijati.
„U svom prigovoru od jučer, 25. augusta, Dodikov pravni tim osporio je proceduralnu valjanost, činjenične temelje i ustavnu legitimnost početnih sankcija Ministarstva finansija. Ovdje je zapravo ključno pitanje ove pravne bitke – je li Ministarstvo finansija djelovalo proizvoljno i hirovito.“
Nakon što američka vlada dostavi svoje izjašnjenje, sudija Jeffrey Kuntz moći će odlučiti hoće li zakazati usmenu raspravu ili donijeti odluku o zahtjevu za odbacivanje tužbe.
Moguće nove rasprave
Puljić smatra da nije isključena mogućnost da se postupak dodatno produži ukoliko sud ocijeni da je potrebno saslušati svjedoke ili provesti dodatne procesne radnje.
„On može donijeti odluku, sudsku i to je to, ili će se dalje nastaviti. Možda će biti još nekih svjedoka. Ako sudija Kuntz zakaže saslušanje za kasnu jesen 2026., to bi odgodilo konačnu odluku o tome hoće li se slučaj odbaciti ili će se dopustiti da se nastavi s otkrivanjem dokaza i saslušanjem svjedoka.“
Podsjetio je i da je predmet u međuvremenu dodijeljen drugom sudiji, što bi moglo utjecati na dinamiku vođenja postupka.
Zašto je postupak važan?
Komentarišući moguće motive pokretanja tužbe, Puljić smatra da bi jedan od ciljeva mogao biti pokušaj stvaranja pretpostavki za eventualno ukidanje američkih sankcija u budućnosti.
„Najvjerovatnije je to da se eventualno promijeni vlast u Americi na idućim izborima, pa omogući uvođenje ili, bolje rečeno, ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i ostalima.“
Posebno je izdvojio Igora Dodika, navodeći da bi eventualna promjena odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama mogla imati značaj i zbog njegovih poslovnih planova.
„Osobito je za takav razvoj događaja zainteresiran Igor Dodik, s obzirom na planove da pokrene poslovanje s američkim partnerima i mogućim američkim ulaganjima na tehnološkom planu i eksploataciji rijetkih minerala.“
