Narodna skupština Republike Srpske u ponedjeljak će razmatrati Prijedlog deklaracije o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a rasprava će biti održana po hitnom postupku na prijedlog predsjednika NSRS Nenada Stevandića.
Za razliku od ranijih spornih zakonskih rješenja koja su izazvala burne reakcije i kasnije povučena, ovaj put vlasti Republike Srpske pripremile su deklaraciju, dokument koji nema pravnu snagu zakona, ali nosi snažnu političku poruku.
U tekstu prijedloga navodi se da je daljnje prisustvo OHR-a, prema stavu predlagača, nespojivo sa suverenitetom Bosne i Hercegovine i njenim evropskim putem.
Predlagači deklaracije traže i poništavanje odluka koje su donosili visoki predstavnici Christian Schmidt i Valentin Inzko, kao i pokretanje procesa vraćanja nadležnosti koje su, kako tvrde, prethodnih godina prenesene sa entiteta na državni nivo.
Posebno oštar stav zauzet je prema mogućnosti imenovanja novog visokog predstavnika.
„Narodna skupština Republike Srpske oštro se protivi imenovanju novog visokog predstavnika, te poziva Vijeće za sprovođenje mira (PIC) i Vijeće sigurnosti UN da hitno pristupe donošenju odluke o konačnom zatvaranju OHR-a u BiH čije je prisustvo postalo prepreka unutrašnjem dijalogu i stabilnosti“, navodi se u prijedlogu deklaracije.
U dokumentu se upozorava i na moguće političke posljedice ukoliko međunarodna zajednica odluči imenovati novog visokog predstavnika sa bonskim ovlastima.
„Ukoliko se imenuje novi visoki predstavnik sa takozvanim bonskim ovlaštenjima, Republika Srpska zadržava pravo da koristi sva pravna i politička sredstva borbe u zaštiti svojih interesa i ustavne pozicije u BiH“, istaknuto je u tekstu deklaracije.
Predlagači smatraju da Bosna i Hercegovina treba funkcionisati bez međunarodnog nadzora, uz dogovor domaćih političkih aktera.
„Dva entiteta i tri konstitutivna naroda trebaju preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost, bez pritisaka izvana“, navodi se u dokumentu.
Kako je najavljeno, deklaracija će biti proslijeđena međunarodnim institucijama, ambasadama država članica Vijeća za provođenje mira, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i institucijama Bosne i Hercegovine.
U prijedlogu je navedeno i kakav model smatra prihvatljivim rukovodstvo Republike Srpske.
„Za Republiku Srpsku je najbolja opcija zatvaranje Kancelarije, prelazno kompromisno rješenje bi moglo biti i opstanak Kancelarije bez bonskih ovlaštenja, uz jasno ograničenje trajanja mandata i garanciju da je to posljednji visoki predstavnik.“
Vlasti Republike Srpske upozorile su i na moguće političke blokade ukoliko novi visoki predstavnik zadrži bonske ovlasti.
„Ukoliko se imenuje novi visoki predstavnik sa bonskim ovlastima, Republika Srpska će koristiti sva pravna i politička sredstva borbe, a to uključuje otežavanje konstituisanja institucija BiH poslije opštih izbora u oktobru, povlačenje predstavnika iz Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH i Vijeća ministara.“
U obrazloženju navode da, prema njihovom stavu, nema smisla da predstavnici Republike Srpske učestvuju u radu državnih institucija ukoliko ključne odluke može donositi međunarodni predstavnik koristeći bonske ovlasti.
Najavljena rasprava u NSRS već je izazvala brojne reakcije u političkoj javnosti, posebno zbog osjetljivog trenutka u kojem se sve češće govori o mogućem odlasku Christiana Schmidta i izboru njegovog nasljednika.