data-nosnippet>
RS ponovo traži poništenje Schmidtovih odluka, međunarodna zajednica šalje drugačije poruke
Dan nakon sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz Republike Srpske ponovo su upućeni zahtjevi za poništavanje odluka visokog predstavnika Christian Schmidt, uprkos tome što je njegov legitimitet još jednom potvrđen tokom rasprave u Ujedinjenim nacijama.
Istovremeno, u političkim krugovima sve češće se govori o izboru novog visokog predstavnika, mogućem smanjenju njegovih ovlasti, ali i pitanjima koja bi mogla obilježiti narednu fazu međunarodne politike u Bosni i Hercegovini.
Nakon sjednice Vijeća sigurnosti, predstavnici vlasti iz Republike Srpske ponovili su stav da bi sve Schmidtove odluke trebalo poništiti. Također insistiraju na tome da visokog predstavnika treba imenovati isključivo Vijeće sigurnosti UN-a, a ne Vijeće za implementaciju mira.
Ipak, tokom sjednice američka predstavnica jasno je poručila da bi Vijeće za implementaciju mira već početkom juna moglo potvrditi novog visokog predstavnika, čime je međunarodna zajednica još jednom pokazala da ne dovodi u pitanje postojeći okvir funkcionisanja OHR-a.
Takve poruke ukazuju da zahtjevi za poništavanje Schmidtovih odluka, barem za sada, nemaju podršku ključnih međunarodnih aktera.
Prema najavama koje dolaze iz diplomatskih izvora, novi visoki predstavnik mogao bi imati znatno ograničenije ovlasti u odnosu na prethodne mandate, s ciljem da domaće institucije preuzmu veću odgovornost za političke procese i donošenje odluka.
Jedna od tema koja bi uskoro mogla postati centralno političko pitanje jeste državna imovina Bosne i Hercegovine. U političkim i diplomatskim krugovima već se spekuliše da je upravo ovo pitanje jedan od razloga zbog kojih Schmidt navodno odlazi s funkcije pod pritiskom međunarodnih okolnosti.
Kao mogući nasljednik Christiana Schmidta u pojedinim medijima spominje se Amerikanac Luis Krišok, aktuelni prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko.
Prema nezvaničnim informacijama, njegov eventualni mandat mogao bi biti fokusiran na približavanje stavova domaćih političkih aktera, posebno kada je riječ o donošenju zakonskog rješenja za pitanje državne imovine i velikih infrastrukturnih projekata.
Američka administracija je kroz pitanje Južne interkonekcije već pokazala da aktivniji pristup i politički pritisci mogu dovesti do određenih pomaka u Bosni i Hercegovini, zbog čega dio analitičara smatra da bi upravo državna imovina mogla biti naredni veliki izazov za domaće vlasti i međunarodnu zajednicu.
U cijeloj situaciji ostaje otvoreno pitanje hoće li se interesi Sjedinjene Američke Države i Bosne i Hercegovine poklopiti u ključnim političkim procesima, dok Evropska unija za sada uglavnom nastavlja pružati podršku evropskom putu BiH, bez snažnijeg uključivanja u unutrašnje političke sporove.