RUSIJA UPRLA PRSTOM U OVU DRŽAVU: “Pripremite se, ovo nije kraj”

Politička kriza u Letoniji nakon incidenta s dronovima: Moskva uputila oštro upozorenje

Latvia se suočava s jednom od najvećih političkih kriza posljednjih godina nakon ostavke premijerke Evika Siliņa, do koje je došlo poslije ozbiljnih sigurnosnih incidenata povezanih s ukrajinskim dronovima u letonskom zračnom prostoru.

Njena ostavka dovela je i do raspada vladajuće koalicije svega nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora zakazanih za oktobar.

Kriza je dodatno produbljena nakon što se prošle sedmice dron srušio na skladište nafte u gradu Rezekne. Prema navodima ruske agencije RIA Novosti, analizom ostataka letjelice utvrđeno je da se radilo o ukrajinskom dronu.

Nedugo nakon incidenta ostavku je podnio i ministar odbrane Andris Sprūds.

Portparol Kremlja Dmitry Peskov komentarisao je situaciju za ruski Prvi kanal, poručivši da baltičke zemlje moraju ozbiljno razmotriti sigurnosne posljedice aktuelnog sukoba.

“Slušajte, pa kakvi su to dronovi? Jasno je kakvi su to dronovi. Ne treba dozvoljavati da preko vaše teritorije prolaze dronovi koji lete ka Ruskoj Federaciji. Ako se ovako nastavi, to neće biti posljednja generacija političara koja će postati žrtva djelovanja kijevskog režima i koja će morati podnijeti ostavku zbog raznih skandala”, rekao je Peskov.

Na pitanje da li bi slične političke posljedice mogle pogoditi i druge zemlje, Peskov je odgovorio da bi se posebno države Baltika trebale pripremiti za takav scenario.

“Vidjet ćemo kako će biti, ali barem bi pogranične baltičke zemlje trebalo da se pripreme, da, naravno”, poručio je.

Incident s dronovima otvorio je ozbiljna pitanja o sigurnosti granica NATO i sposobnosti Letonije da zaštiti svoj zračni prostor i ključnu infrastrukturu.

Prema pisanju zapadnih medija, ukrajinska strana tvrdi da su dronovi vjerovatno bili usmjereni prema ciljevima u Rusiji, ali da su skrenuli s rute zbog djelovanja ruskog elektronskog ratovanja.

Takvo objašnjenje ipak nije smirilo reakcije javnosti u Letoniji. Opozicija i građani sve glasnije postavljaju pitanje kako su bespilotne letjelice uspjele neometano ući u zračni prostor članice NATO-a i približiti se objektima od strateškog značaja, uključujući skladišta goriva.

1 Comment

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *