Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, iskoristio je bonske ovlasti kako bi riješio dug prema slovenskoj kompaniji Viaduct i spriječio potencijalnu finansijsku blokadu ključnih državnih institucija. Dug koji premašuje 100 miliona KM, bit će isplaćen iz akciza koje pripadaju entitetu Republika Srpska (RS), bez utjecaja na socijalne programe ili isplate građanima.
Zašto je Schmidt intervenisao?
U svom video obraćanju objavljenom na stranici OHR-a, Schmidt je obrazložio razloge zbog kojih je odlučio djelovati:
“Mjesecima posmatramo kako se problemi gomilaju. Kao visoki predstavnik, odlučio sam da djelujem u interesu svih građana BiH,” rekao je Schmidt.
Podsjetio je da budžet za 2025. godinu još nije usvojen, što dodatno komplikuje situaciju. Posebno je istakao dug prema firmi Viaduct, koji svakodnevno raste – trenutno iznosi više od 100 miliona KM, a raste 9.000 eura dnevno zbog kamata.
“Ne postoji iskren interes da se dug riješi. Viaduct može pokušati naplatiti dug od državnih institucija, iako je za njega odgovorna RS,” upozorio je Schmidt.
RS odgovorna, građani zaštićeni
Schmidt je podsjetio da je Republika Srpska formalno preuzela odgovornost za ovaj dug još 2017. godine, kada je tadašnja premijerka Željka Cvijanović potpisala ugovor s jasnim obavezama.
“Od tada nije isplaćena nijedna marka,” naglasio je Schmidt.
Sredstva za isplatu Viaductu će, kako je objasnio, biti uzeta iz dijela prihoda od akciza koje pripadaju RS-u, ali:
“Neće biti utjecaja na isplate građanima, niti na programe od kojih zavise.”
Očuvanje stabilnosti državnih institucija
Schmidt je istakao da se državne institucije ne mogu koristiti kao sredstvo ucjene zbog dugova entiteta.
“Institucije poput Centralne banke i BHANSA-e su ključne za funkcionisanje države. Ne smiju biti dovedene u rizik zbog neodgovornosti entitetskih vlasti,” poručio je.
Dodao je da prihodi Centralne banke BiH ne smiju biti korišteni za sanaciju dugova koje su proizveli entiteti.
Na kraju obraćanja, Schmidt je izjavio da nakon ove odluke BHANSA može nastaviti s radom bez prijetnje zapljene, a Centralna banka BiH ostaje finansijski stabilna. Dug će biti isplaćen – ali ne na teret države, nego onih koji su ga i napravili.