data-nosnippet>
Schmidt otvoreno o pritiscima, Dodiku i budućnosti BiH: “Strukture Daytona su pod sve većim udarom”
Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt govorio je u intervjuu za njemački list o razlozima svog odlaska, pritiscima kojima je bio izložen, ali i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, upozorivši da su “strukture Daytona” pod sve većim pritiskom.
“Osjetio sam da pritisak nije sve veći samo na mene, nego i na strukture Daytona”, rekao je Schmidt.
Govoreći o svom mandatu, istakao je da mu je jedan od ključnih ciljeva bio očuvanje Ured visokog predstavnika.
“Raspuštanje, bez da su postignuti zadani ciljevi, značilo bi da bi Daytonski mirovni sporazum u cjelini bio doveden u pitanje, uključujući i vojnu misiju EUFOR”, kazao je Schmidt.
Dodao je da bi takav razvoj događaja bio neodgovoran u trenutku kada, kako tvrdi, jačaju secesionističke poruke iz Republike Srpske.
Intenzivni razgovori iza kulisa
Njemački list navodi da je Schmidt početkom sedmice iznenada najavio povlačenje, uz tvrdnje da je odluka donesena pod pritiskom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Schmidt nije direktno potvrdio takve navode, ali je priznao da su se vodili intenzivni razgovori iza zatvorenih vrata.
“Čuo sam samo da su bili veoma intenzivni”, rekao je.
Kada je riječ o podršci međunarodne zajednice, posebno je izdvojio Velika Britanija i Italija.
“London se veoma zauzeo za očuvanje OHR-a i mene lično podržao”, naveo je Schmidt.
Kazao je i da odlazi “teška srca”, dodajući da je povratak iz New Yorka nakon sjednice Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija bio emotivan trenutak za njega i njegove saradnike u Sarajevu.
Upozorenje zbog političkih blokada
Schmidt je upozorio da dio političkih aktera u Bosni i Hercegovini pokušava političku situaciju prikazati kao “sukob civilizacija”.
“Podmeće se da je islamska zajednica potpuno proiranska, što nije tačno”, rekao je.
Dodao je da se takva retorika koristi za opravdavanje separatističkih politika.
“Tako podgrijana atmosfera instrumentalizira se kako bi se legitimiralo otcjepljenje Republike Srpske”, kazao je Schmidt.
Govoreći o blokadama institucija, istakao je da odgovornost ne snose samo politički predstavnici iz Republike Srpske.
“Hrvati i Srbi su više puta zajedno blokirali kvorum za odlučivanje, a time i zakone”, rekao je Schmidt, govoreći o radu Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Posebno je upozorio na problem pranja novca i finansiranja terorizma.
“Bosna i Hercegovina će zbog toga vjerovatno doći na sivu listu zemalja s rizikom od pranja novca. To je pravi korak unazad za zemlju”, upozorio je Schmidt.
Državna imovina i Južna interkonekcija
Jedno od najosjetljivijih političkih pitanja, prema njegovim riječima, ostaje državna imovina.
Njemački list navodi da Sjedinjene Američke Države insistiraju na brzom rješavanju tog pitanja zbog projekta gasovoda koji bi mogla graditi kompanija povezana s krugovima bliskim Donaldu Trumpu.
“Da, time je u temu ušla nova dinamika”, rekao je Schmidt.
Dodao je da nezadovoljstvo raste i među lokalnim vlastima, jer brojni infrastrukturni projekti godinama stoje zbog neriješenih pitanja državnog zemljišta.
“Načelnici i gradonačelnici često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu”, naveo je.
Schmidt tvrdi da njegov tim radi na modelu prema kojem bi nezavisna komisija odlučivala o korištenju državnog zemljišta.
Govoreći o projektu Južne interkonekcije, podsjetio je da je riječ o projektu zasnovanom na ranijoj studiji izvodljivosti koju je podržavala Evropska unija.
“Međutim, EU se povukla iz projekta. Sada su Evropljani vani”, rekao je Schmidt.
Dodikove poruke i izbor novog visokog predstavnika
Schmidt se osvrnuo i na reakcije predsjednika Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika nakon objave njegovog odlaska.
“Dodik je upravo ukazao na to da bi, ako sada naložim novo uređenje pitanja državne imovine koje bi bilo protivno njegovim predstavama, to bio casus belli za nezavisnost Republike Srpske”, rekao je Schmidt.
Poručio je da očekuje odlučnu reakciju međunarodne zajednice na takve poruke.
“Računam na to da će se međunarodna zajednica odlučno pozabaviti takvim pogledima i da se neće dati impresionirati”, kazao je.
Govoreći o svom nasljedniku, Schmidt je naveo da bi Vijeće za implementaciju mira trebalo zasjedati početkom juna, kada bi mogao biti izabran novi visoki predstavnik.
“Kandidati za funkciju visokog predstavnika u BiH ne rastu na drveću”, rekao je Schmidt.
Ipak, smatra da Bosni i Hercegovini OHR i dalje treba.
“Sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije nude određenu garanciju ljudima”, istakao je.
Na kraju je svom nasljedniku poslao i poruku:
“Ne vjeruj nijednom obećanju koje dobiješ od političkih donosilaca odluka. Mjeri ih samo prema njihovim djelima”, zaključio je Schmidt.