SCHMIDT UPOZORIO: “Puzajuća bolest” i dalje koči razvoj Bosne i Hercegovine

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u intervjuu za austrijski medij Die Presse govorio je o svom mogućem odlasku iz Ureda visokog predstavnika (OHR), izboru nasljednika, ulozi međunarodne zajednice i ključnim izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina i dalje suočava.

Istakao je da još uvijek nije poznato kada će završiti njegov mandat niti kada bi Vijeće za implementaciju mira (PIC) moglo imenovati novog visokog predstavnika.

„Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još uvijek nije jasna. U tom smislu, svoj posao trenutno obavljam baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu – u uslovima vizuelnog letenja“, rekao je Schmidt.

Odlazak iz OHR-a i pitanje nasljednika

Schmidt nije želio komentarisati imena mogućih kandidata za funkciju visokog predstavnika, ali je potvrdio da postoje razgovori o tome da njegov mandat preuzme neko drugi.

„Mandat OHR-ova nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sada sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog… Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: ‘Hajde da probamo nešto novo.’“, kazao je.

Državna imovina ostaje jedno od ključnih pitanja

Govoreći o razlozima zbog kojih međunarodna zajednica smatra da je OHR i dalje potreban, Schmidt je posebno izdvojio pitanje državne imovine, koje godinama ostaje bez konačnog rješenja.

„Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još uvijek neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 posto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog plinovoda Južna plinska interkonekcija“, kazao je.

Na pitanje da li su se mogla pronaći privremena rješenja za realizaciju važnih infrastrukturnih projekata, Schmidt je rekao da je razmatrao više prijedloga, ali da nije želio donositi jednostrane odluke bez šire političke podrške.

„Da, moje ladice su pune prijedloga. Ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne rasprava o tome je li to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzusom je korijen svih problema. To je puzajuća bolest u Bosni i Hercegovini“, otkrio je Schmidt.

Funkcionalnost države i dalje izazov

Visoki predstavnik smatra da, uprkos mišljenjima da bi međunarodni nadzor nakon tri decenije od Dejtonskog mirovnog sporazuma trebao biti okončan, Bosna i Hercegovina i dalje nema dovoljan nivo institucionalne funkcionalnosti.

Prema njegovim riječima, tokom njegovog mandata ostvaren je određeni napredak u političkom funkcionisanju zemlje, uključujući formiranje vlasti u Federaciji BiH nakon višegodišnjeg zastoja i izmjene Izbornog zakona s ciljem jačanja integriteta izbornog procesa.

„Tokom pet godina mog mandata mnogo toga je postalo bolje. Moje djelovanje je definitivno poboljšalo političku operativnost u ovoj zemlji. Na primjer, pobrinuo sam se da se u entitetu Federacija BiH, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. godine konačno formira vlada sa parlamentarnom većinom. Izmijenio sam Izborni zakon tako da se mogućnosti za izbornu krađu iskorijene. Borci za ljudska prava se sada sa ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li se reforme za izbore 4. oktobra uopšte provesti ako Schmidt sada ode“, kazao je.