Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uputio je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija redovni izvještaj o stanju u zemlji, koji obuhvata period od jeseni prošle godine do sredine aprila. Rasprava o ovom dokumentu zakazana je za 12. maj, a riječ je o detaljnom presjeku političkih, sigurnosnih i institucionalnih kretanja u Bosna i Hercegovina.
U izvještaju se navodi da je sigurnosna situacija u ovom trenutku stabilna, ali i dalje podložna poremećajima. Kao važan faktor stabilnosti istaknute su međunarodne snage EUFOR, koje, prema ocjeni Schmidta, imaju ključnu ulogu u očuvanju mira.
Međutim, politička scena ostaje opterećena dubokim nesuglasicama. Posebno se naglašavaju različita tumačenja Dejtonski mirovni sporazum, što, kako se navodi, otežava funkcionisanje institucija i usporava donošenje odluka.
Izvještaj ukazuje da pokušaji međunarodne zajednice da odgovornost prebaci na domaće aktere nisu donijeli očekivane rezultate. Politički lideri, prema tim ocjenama, nisu pokazali spremnost za kompromis niti za ozbiljan dijalog o ključnim pitanjima. Istovremeno, napredak prema Evropska unija ostaje ograničen, dok pitanje državne imovine i dalje predstavlja jednu od najvećih prepreka, posebno u Federacija Bosne i Hercegovine.
U dokumentu se naglašava da neriješen status državne imovine ima direktne posljedice na investicije i razvoj. Brojni projekti su zaustavljeni ili otežani, a takvo stanje ocjenjuje se kao dugoročno neodrživo. Rješenje se vidi u provođenju odluka Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koje bi mogle otvoriti prostor za stabilnije ekonomske tokove.
Poseban fokus stavljen je na zakonodavne blokade. U izvještaju se navodi da su predstavnici SNSD i HDZ BiH koristili proceduralne mehanizme u Domu naroda Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, što je rezultiralo zastojevima u donošenju važnih zakona.
Istovremeno, političko rukovodstvo Republika Srpska, prema nalazima, nastavlja sa osporavanjem državnih nadležnosti uz pojačanu retoriku. Kao posebno problematično ističe se ignorisanje odluka Ustavnog suda, kao i blokade u procesu imenovanja sudija.
U izvještaju se posebno analizira i političko djelovanje Milorad Dodik, za kojeg se navodi da i dalje ima snažan uticaj. Ukazuje se na retoriku koja dodatno produbljuje podjele i narušava povjerenje među narodima. Spominju se i izjave izrečene tokom događaja u Donja Gradina, koje se tumače kao dio šireg političkog narativa koji dovodi u pitanje stabilnost.
Također se upozorava na inicijative koje se odnose na izmjene ustavnog uređenja, uključujući ideje o dodatnim teritorijalnim reorganizacijama, što dodatno opterećuje političke odnose.
U sigurnosnom dijelu izdvojena je saradnja između entitetskih institucija i stranih partnera, uključujući aktivnosti povezane s mađarskim vlastima. Schmidt upozorava da takvi potezi otvaraju pravna pitanja, jer međunarodna policijska saradnja spada u nadležnost države.
Izborni proces ocijenjen je kao nedovoljno zaštićen, uz upozorenja na moguće zloupotrebe i nedostatke u identifikaciji birača. Uvođenje novih tehnologija prepoznato je kao nužno, ali i kao proces koji nailazi na političke prepreke.
U ekonomskom segmentu ukazuje se na poteškoće u radu Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, gdje politički zastoji otežavaju donošenje odluka. Neriješena pitanja raspodjele prihoda i međuentitetskih finansijskih obaveza dodatno komplikuju situaciju.
Izvještaj se dotiče i stanja u kulturnim i medijskim institucijama. Posebno se izdvaja Univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, čiji status i dalje nije riješen, kao i finansijska situacija BHRT, koja ostaje izazovna.
Kada je riječ o medijima, ukazuje se na pritiske na novinare i smanjenje podrške nezavisnim redakcijama, što dodatno utiče na kvalitet javnog informisanja.
Na kraju, Schmidt upozorava da se Bosna i Hercegovina suočava s ozbiljnim političkim i institucionalnim izazovima. Bez stvarnog dijaloga i jačanja institucija, postoji rizik od daljnjeg produbljivanja nestabilnosti i usporavanja ukupnog razvoja zemlje.
https://shorturl.fm/5qcRR