data-nosnippet>
Nedim Sladić upozorio na neuobičajenu pojavu u BiH: “Dobro ste pročitali”
Bosnu i Hercegovinu posljednjih dana zahvatio je intenzivan toplotni val, a meteorolog Nedim Sladić upozorava da najveći problem nisu samo visoke temperature zraka. Kako ističe, dodatni rizik predstavlja izuzetno visoka temperatura rosišta, odnosno velika količina vlage u zraku, zbog koje organizam mnogo teže podnosi vrućinu.
Prema njegovim riječima, upravo ta kombinacija visokih temperatura i vlage stvara osjećaj znatno veće sparine nego što pokazuju termometri.
“O ovome ‘trubimo’ već zadnja tri do četiri dana. U ovom toplotnom valu nije problem visoka dnevna temperatura zraka na koju su se generacije Hercegovaca navikli. Problem je visoka temperatura rosišta (dewpoint temperature) koja je primjerenija za područje Vijetnama, Indonezije i Tajlanda. Jeste, ovaj dio ste dobro pročitali. Znam da je teško povjerovati”, napisao je Sladić.
Šta predstavlja temperatura rosišta?
Sladić objašnjava da temperatura rosišta označava vrijednost na koju se zrak mora ohladiti pri konstantnom pritisku kako bi postao potpuno zasićen vlagom. Taj meteorološki pokazatelj najbolje otkriva koliko vodene pare ima u zraku.
Upravo zbog toga temperatura rosišta ima veliki utjecaj na način na koji ljudski organizam podnosi visoke temperature.
Zašto je vlaga dodatni problem?
Kako navodi, kada je temperatura rosišta niska, znoj s kože lakše isparava, što omogućava prirodno hlađenje organizma.
“Ukoliko je rosište nisko (ispod 15 °C), tada znoj lakše isparava i tijelo se može brže ohladiti. Drugim riječima, takva vrućina je lakše podnošljiva.”
Međutim, kada temperatura rosišta pređe 21 stepen Celzijusa, proces hlađenja postaje znatno sporiji. Zrak je tada bogat vlagom, težak za disanje, a organizam ulaže mnogo više napora kako bi održao normalnu tjelesnu temperaturu.
Neuobičajene vrijednosti za Hercegovinu
Posebno je upozorio na podatak izmjeren u Mostaru, gdje je temperatura rosišta u podnevnim satima dostigla 23,7 stepeni Celzijusa.
Prema njegovim riječima, riječ je o vrijednosti koja nije uobičajena ni za Hercegovinu ni za kontinentalne dijelove Bosne i Hercegovine.
“Samim tim, 38 °C na uobičajenijih 10 do 20 posto relativne vlage u zraku (suha vrelina) nije isto kao 38 °C na 43 posto. Subjektivni osjećaj je puno veći, a to i jeste činjenica što se javlja iscrpljenost ljudskog tijela koje se uporno pokušava izboriti s ohlađivanjem koje ne može da postigne.”
Meteorolozi i zdravstveni stručnjaci zbog toga savjetuju građanima da izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i posebnu pažnju posvete zaštiti starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika tokom trajanja toplotnog vala.