U emisiji „Istraga sedmice“ emitovanoj na Hayat TV izneseni su novi detalji istrage o teškoj tramvajskoj nesreći u Sarajevu u kojoj je jedna osoba izgubila život, dok je druga zadobila teške tjelesne povrede. Slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti, a pravni aspekti postupka dodatno su otvorili raspravu o kvalifikaciji krivičnog djela i odgovornosti.
Gostujući u emisiji, advokat Elmin Plećan, branilac Adnana Kasapovića, osvrnuo se na odluku sudije da odbije prijedlog Tužilaštva Kantona Sarajevo za određivanje pritvora njegovom branjeniku. Kasapović je upravljao tramvajem koji je u četvrtak izletio sa šina, a Tužilaštvo ga tereti za teško krivično djelo uz tvrdnju da je postupao s eventualnim umišljajem.
Prema navodima iz rješenja Kantonalni sud u Sarajevu, u koje je emisija „Istraga“ imala uvid, Tužilaštvo je tvrdilo da je osumnjičeni bio svjestan da neprilagođenom brzinom može ugroziti javni saobraćaj i živote ljudi, te da je pristao na takvu posljedicu. U dokumentu se navodi da je, prema stavu Tužilaštva, bio svjestan da će svojim propustom kao učesnik u saobraćaju ugroziti javni promet, dovodeći u opasnost život ljudi ili imovinu većih razmjera, pristajući na to ugrožavanje kao posljedicu.
Sud je, međutim, nakon analize dostavljenih dokaza, ocijenio da u ovoj fazi postupka nema osnova za takvu pravnu kvalifikaciju. Sudija za prethodni postupak zaključio je da se zasad može govoriti o eventualnom nehatnom postupanju na nivou osnovane sumnje, ali ne i o djelu počinjenom s eventualnim umišljajem, kako je to tvrdilo Tužilaštvo.
Advokat Plećan je u emisiji naveo i podatak da je tramvaj kojim je upravljao njegov branjenik tokom 2025. godine čak 50 puta bio isključivan iz saobraćaja zbog tehničkih razloga. Prema njegovim riječima, upravo je izostanak zakonskih uslova za pritvor bio ključni razlog zbog kojeg Sud nije prihvatio prijedlog Tužilaštva. Pritvor je tražen uz obrazloženje da se radi o teškom krivičnom djelu za koje je zaprijećena kazna zatvora od deset ili više godina, ali Sud takvu kvalifikaciju nije prihvatio.
Odbrana ističe da se u prijedlogu za pritvor vozaču praktično stavljalo na teret da je svjesno izazvao nesreću, što on kategorično negira. Prema riječima advokata, ponašanje vozača tokom vožnje, kao i njegove reakcije u trenutku nesreće i neposredno nakon nje, ukazuju na to da nije postojala namjera da se izazove tragedija.
Plećan je naveo da je vozač pokušavao zakočiti, udarao u sirenu i upozoravao građane na ulici da se sklone. Neki su, kako je pojasnio, stekli utisak da im maše, ali ih je zapravo pokušavao upozoriti na opasnost. Sve se, prema njegovim riječima, odvijalo u svega nekoliko sekundi. Prilikom ulaska u krivinu tramvaj je, kako tvrdi odbrana, naglo ubrzao, a vozač je u jednom trenutku čak pao sa sjedišta usljed siline kretanja.
Kasapović je naveo da je tramvaj dostigao ekstremnu brzinu, navodno i do tri puta veću od uobičajene. Prema iznesenim informacijama, ubrzanje je započelo 20 do 30 metara prije raskrsnice, dok je do tog trenutka brzina bila normalna. Odbrana je pozvala Tužilaštvo da izuzme videozapise iz tramvaja kako bi se jasno sagledala reakcija vozača i dodatno rasvijetlile sve okolnosti događaja.
Sud je poseban značaj dao iskazima svjedoka, uključujući i jednog putnika koji se nalazio u tramvaju u trenutku nesreće. Svjedok S.A. potvrdio je da se tramvaj prethodno zaustavio na semaforu te potom nastavio vožnju normalnom brzinom prije naglog ubrzanja. Policijski službenici koji su svjedočili događaju opisali su situaciju kao iznenadnu i nekontrolisanu, posebno pri ulasku tramvaja u krivinu.
Svjedok Mirnes Katović, također vozač tramvaja, izjavio je da su stariji tramvaji nepredvidivi i da mogu „zalijepiti“ od 600 volti struje, što dovodi do eksplozivnog ubrzanja koje se ne može zaustaviti kočnicama, već samo fizičkim isključenjem napajanja.
U obrazloženju rješenja Sud je naveo da osumnjičeni ranije nije osuđivan, da je porodičan čovjek i dugogodišnji profesionalni vozač bez incidentne prošlosti, što je uzeto u obzir prilikom odlučivanja. Tužilaštvo je, osim težine djela, pritvor tražilo i uz obrazloženje da bi njegovo puštanje na slobodu moglo izazvati uznemirenje javnosti.
Ispred zgrade Kantonalnog suda okupio se veliki broj građana i Kasapovićevih kolega koji su mu pružili podršku. Smatraju da je nepravedno tereten i da ne snosi krivicu za tragičnu nesreću u kojoj je smrtno stradao mladić Erdoan Morankić, dok je sedamnaestogodišnja Ella Jovanović zadobila teške povrede. Javnost sada očekuje nastavak istrage i konačne zaključke nadležnih institucija.