
Povratak etničkih, posebno nacionalnih stranaka prijetnja je opstanku Bosne i Hercegovine, ocijenio je profesor Univerziteta u Bergenu Džemal Sokolović. Govorio je danas u Sarajevu na redovnoj sesiji Kruga 99, a prema njegovim riječima, posljednji izborni rezultati pokazuju da se zemlja sve više udaljava od građanskog društva.
![]()
Sokolović, autor knjige „G. W. F. Hegel o građanskom društvu“, bio je uvodničar sesije pod nazivom „Biti građanin = biti Evropljanin i biti Bosanac“. Izlaganje je zasnovao na Hegelovom shvatanju građanskog društva i njegovoj važnosti za stabilnost savremenih država.
Državljanstvo samo po sebi nije dovoljno
Sokolović je naglasio da formalno državljanstvo samo po sebi ne ispunjava ulogu koju građanin ima u modernom društvu. Kao što se država oslanja na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, tako i stabilnost društva, prema njegovim riječima, zavisi od uloge samih građana.
Na tom polazištu osvrnuo se i na stanje u BiH, gdje, kako je ocijenio, rezultati posljednjih izbora ukazuju na zabrinjavajući pravac.
„Ako je suditi po rezultatima posljednjih izbora, društvo BiH je sve manje društvo građana, a sve više društvo kolektiviteta, posebnosti različite vrste, snopova. To je ono što državu BiH, kao i sve ostale, čini manje stabilnom, više konfliktnom i predpolitičkom“, rekao je Sokolović.
Evropa, univerzalne vrijednosti i politička apatija
Građanin je, prema Sokolovićevoj ocjeni, ključan za povezivanje Evropske unije i šireg međunarodnog poretka. Zbog toga je pitanje građanske BiH povezao s očuvanjem univerzalnih vrijednosti. Upozorio je i na posljedice ratova, urušavanja međunarodnog prava i koncentracije moći u rukama velikih sila.
Među razlozima političke apatije naveo je pritisak na pojedince koji se suprotstavljaju autoritetima. Dodao je da je problem i nedostatak kritičke svijesti među obrazovanim ljudima, uključujući medije i akademsku zajednicu.
Izlaganje je završio porukom da se ideali moraju obnoviti. „Um i pravednost moraju iznova biti ideali“, poručio je, a potom citirao misao koju je pripisao Bertrandu Russellu: „Kad nam fašizam zakuca na vrata, neće reći ‘Ja sam fašizam!’, nego će nas ubijediti: ‘Ja sam sloboda!’“
Kulenović: politička uloga građanina potisnuta
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović otvorio je pitanje kako u BiH biti Bosanac i Evropljanin, a istovremeno sačuvati bošnjački, srpski, hrvatski ili neki drugi identitet. Ocijenio je da je politička uloga građanina potisnuta u korist etničkih kolektiva, iako BiH, kako je naglasio, kulturno i teritorijalno pripada Evropi.
Kulenović je podsjetio da je zemlja, prema njegovoj ocjeni, još prvim višestranačkim izborima i referendumom o nezavisnosti napravila korak prema građanskom društvu. Današnje političke prilike, kazao je, obilježava osporavanje državnih institucija, odluka Ustavnog suda BiH i državnih simbola.
Posebno je upozorio na, kako tvrdi, pokušaje izazivanja ozbiljnog političkog sukoba kako bi se buduće vlasti u Srbiji uvukle u politiku Milorada Dodika prema BiH.
Dvije prepreke za slobodnog pojedinca
Prema Kulenovićevim riječima, slobodan pojedinac u BiH suočava se s institucionalnim i ekonomskim preprekama. Kao primjer prve naveo je izbor članova Predsjedništva BiH, u kojem birači ne mogu glasati za sve kandidate. Kritikovao je i postupanje Centralne izborne komisije BiH, za koju tvrdi da je dodatno učvrstila etničku raspodjelu političke moći.
Drugu prepreku vidi u dugogodišnjoj deindustrijalizaciji, privatizaciji, osiromašenju i nesigurnosti radnika. Takve okolnosti, ocijenio je, građane čine egzistencijalno zavisnim od političkih elita i poslodavaca.
Izlaz vidi u solidarnosti i kritičkoj svijesti građana te u primjeni evropskih ustavnih standarda koji bi omogućili ravnopravnije političko učešće.
Šta poruka sesije znači za javnu raspravu
Izlaganja na sesiji Kruga 99 otvorila su pitanje odnosa između etničkog identiteta i građanskog statusa u BiH. Govornici nisu osporavali pravo na nacionalno, vjersko ili kulturno opredjeljenje, već su isticali da je politička uloga pojedinca kao građanina, prema njihovoj ocjeni, sve slabija.
Obojica govornika povezala su političke prilike u zemlji s pitanjem institucija, izbornih pravila i ekonomske sigurnosti. Sokolović je akcenat stavio na filozofsko razumijevanje građanskog društva i evropske vrijednosti, a Kulenović na konkretne institucionalne i ekonomske prepreke s kojima se, kako smatra, suočavaju građani.
