Reakcije ne jenjavaju nakon istupa Željke Cvijanović o Dobrovoljačkoj ulici
Objava i javni istup Željka Cvijanović povodom obilježavanja godišnjice događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevo izazvali su brojne reakcije u javnosti.
Nakon polaganja cvijeća, Cvijanović je poručila da su u Istočnom i Federalnom Sarajevu obilježene godišnjice događaja koje je opisala kao „zločin nad vojnicima JNA“.
– „Napad na vojnike, objekte i kolonu JNA koja se povlačila iz Sarajeva bio je još jedan zločin protiv mira u ovom gradu koji su počinile muslimanske paravojne snage“, navela je Cvijanović.
U nastavku obraćanja iznijela je i dodatne ocjene o tadašnjim političkim okolnostima:
– „Nakon 34 godine stojimo mirno i dostojanstveno, dijeleći bol preživjelih i porodica žrtava. Čuvamo sjećanje i zahtijevamo pravdu“, poručila je Cvijanović.
Dodala je i da je taj događaj, prema njenim riječima, odražavao namjeru Alija Izetbegović da „žrtvuje mir za suverenu Bosnu“.
Ponovo u fokusu svjedočenje Milutina Kukanjca
Istovremeno, u javnom prostoru ponovo je aktuelizirano svjedočenje bivšeg generala Milutin Kukanjac, koji je ranije govorio o događajima u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine.
Prema njegovim tvrdnjama, u tom incidentu poginulo je ukupno šest osoba. Naveo je da su među stradalima bili:
- vojnik Zdravko Tomović
- pukovnici Miro Sokić, Budimir Radulović i Boško Jovanić
- potpukovnik Boško Mihajlović
- civilka Nurmela Šuko
Kukanjac je tokom svojih ranijih istupa osporavao navode o znatno većem broju žrtava:
– „čistom propagandom i izmišljotinama“,
ističući da je kao komandant kolone bio direktni učesnik događaja, te da su podaci o šest poginulih, prema njegovom iskazu, jedini tačni kada je riječ o incidentu u Dobrovoljačkoj ulici.
Javnost podijeljena
Istupi i različita tumačenja događaja iz Dobrovoljačke ulice i dalje izazivaju podijeljene reakcije u javnosti, što potvrđuje da ova tema, i više od tri decenije kasnije, ostaje jedno od osjetljivijih pitanja u bosanskohercegovačkom društvu.