Nova zimska prognoza za Evropu: Balkan bi mogao imati manje snijega, ali meteorolozi upozoravaju na moguće promjene

Najnovija dugoročna analiza za zimu 2026/2027. godine donosi zanimljive prognoze za Evropu, a prema dostupnim modelima veliki dio kontinenta mogao bi imati manje snježnih padavina u odnosu na višegodišnji prosjek.

Prema analizi portala Severe Weather Europe, među područjima za koja se očekuje izraženiji manjak snijega nalazi se i zapadni Balkan. Ipak, meteorolozi naglašavaju da ovakve sezonske prognoze ne znače da tokom zime neće biti snijega, jer one ne mogu unaprijed precizno predvidjeti kratkotrajne prodore hladnog zraka, nagla zahlađenja ili pojedinačne snježne oluje.

Prognoza je zasnovana na podacima šest sezonskih modela, koji trenutno pokazuju sličan trend kada je riječ o količini snježnih padavina tokom predstojeće zime.

Zapadni Balkan među regijama s najvećim odstupanjem

Prema najnovijim proračunima, manjak snijega mogao bi se osjetiti u velikom dijelu zapadne, centralne i južne Evrope, dok bi pojedini dijelovi sjeveroistočnog kontinenta mogli imati nešto povoljnije uslove i više snježnih padavina od prosjeka.

Najveće promjene u odnosu na ranije prognoze zabilježene su upravo u južnim i centralnim dijelovima Evrope. Posebno se izdvajaju zapadni Balkan, zapadna obala Skandinavije i sjeverni dijelovi Velike Britanije.

Evropski prognostički model ECMWF za period od decembra do februara predviđa da bi šira regija južne Evrope i Balkana mogla imati oko 12,1 centimetar snijega manje od višegodišnjeg prosjeka.

Za poređenje, u septembarskoj prognozi očekivano odstupanje iznosilo je 4,7 centimetara ispod prosjeka, što pokazuje da je posljednje ažuriranje donijelo dodatno smanjenje očekivane količine snježnih padavina.

Važno je naglasiti da se ovi podaci odnose na šire evropske regije i ne predstavljaju preciznu prognozu za svako mjesto u Bosni i Hercegovini.

Manje snijega predviđa se širom Evrope

Očekivanja za predstojeću zimu pokazuju sličan trend i u drugim dijelovima kontinenta.

Prema ECMWF modelu, za Veliku Britaniju i Irsku prognozira se oko 8,4 centimetra manje snijega u odnosu na prosjek, dok bi zapadna i jugozapadna Evropa mogle imati oko 8,2 centimetra manje.

Za Skandinaviju se očekuje odstupanje od približno osam centimetara ispod prosjeka, dok se u centralnoj Evropi i Alpama prognozira oko 5,5 centimetara manje snježnih padavina.

Jugoistočna Evropa mogla bi imati oko 4,9 centimetara manje snijega, dok se najmanje odstupanje očekuje u istočnim dijelovima kontinenta i na području Baltika.

Zanimljivo je da su sve analizirane evropske regije u oktobarskom ažuriranju dobile slabiji signal za snježne padavine nego što je to bio slučaj u septembarskoj prognozi.

Moguća promjena u drugom dijelu zime

Iako trenutne prognoze ukazuju na slabiji snježni potencijal u većem dijelu Evrope, meteorolozi upozoravaju da bi se situacija mogla promijeniti tokom druge polovine zime.

Prema analizi, februar bi mogao donijeti povoljnije uslove za snježne padavine u dijelovima istočne, sjeveroistočne i sjeverne Evrope, dok bi mart mogao biti snježniji na krajnjem sjeveru kontinenta.

Ipak, to ne znači da će se isti scenario ponoviti na Balkanu, gdje će vremenske prilike zavisiti od brojnih faktora koji se mogu mijenjati tokom sezone.

Neizvjesna zima za evropska skijališta

Dugoročne prognoze posebno prate i ljubitelji zimskih sportova, kao i turistički radnici na evropskim skijalištima.

Najviše neizvjesnosti trenutno postoji za područje Alpa, gdje se različiti modeli ne slažu u potpunosti. Dok neki prognostički sistemi ukazuju na mogućnost većih količina snijega, drugi predviđaju značajan deficit.

Prosjek više modela pokazuje približno uobičajene količine snijega u istočnim Alpama, dok se za zapadne dijelove očekuje nešto manje padavina.

Stručnjaci podsjećaju da sezonski modeli imaju ograničenja i da zbog rezolucije od oko 100 kilometara mogu prikazati samo opće trendove za veće regije, a ne preciznu prognozu za pojedinačne gradove ili skijaške staze.

Polarni vrtlog mogao bi promijeniti situaciju

Jedan od faktora koji bi mogao značajno utjecati na tok zime jeste ponašanje polarnog vrtloga.

Kako navodi Severe Weather Europe, eventualni poremećaji u njegovoj strukturi tokom kasnijeg dijela sezone mogli bi omogućiti prodore hladnijeg zraka prema Evropi i povećati mogućnost snježnih padavina u područjima gdje se trenutno očekuje manjak snijega.

Zbog toga meteorolozi naglašavaju da aktuelne prognoze ne treba tumačiti kao konačnu najavu blage zime bez snijega.

Predstojeći mjeseci donijet će preciznije informacije, a konačna slika zime 2026/2027. godine bit će jasnija kako se budemo približavali njenom početku.