data-nosnippet>
Iran razmatra mogućnost napada na američke vojne ciljeve u Evropi u slučaju nove eskalacije sukoba
Iran razmatra mogućnost izvođenja napada na američke vojne ciljeve u Evropi ukoliko predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump donese odluku o novoj eskalaciji sukoba i naredi udare na iransku infrastrukturu, objavio je Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate s razmišljanjima unutar iranskog državnog vrha.
Prema navodima ovog lista, iranske vojne i sigurnosne strukture analizirale su različite scenarije mogućeg odgovora na eventualne američke napade. Među opcijama koje su razmatrane spominju se i američki vojni kapaciteti u jugoistočnoj Evropi, uključujući objekte u Bugarskoj, dok se Kipar također navodi kao jedna od potencijalnih lokacija od strateškog značaja.
Mogućnost širenja sukoba izvan Bliskog istoka
Dva izvora upoznata sa situacijom tvrde da Teheran priprema planove koji predviđaju proširenje sukoba izvan granica Bliskog istoka ukoliko Sjedinjene Američke Države pokrenu novu vojnu operaciju protiv Irana.
Jedan od sagovornika naveo je da Iran, u slučaju nove „američke agresije“, neće postavljati ograničenja svom odgovoru, što bi moglo podrazumijevati i napade na američke ciljeve ili infrastrukturu povezanu sa saveznicima Washingtona na evropskom tlu.
Prema istim informacijama, među razmatranim opcijama nalazi se i mogućnost napada na podmorske optičke kablove u Ormuskom moreuzu. Takav potez mogao bi izazvati ozbiljne poremećaje u međunarodnim komunikacijama i dijelu globalnog internetskog saobraćaja, s obzirom na značaj tog područja za svjetsku telekomunikacijsku infrastrukturu.
Korpus Islamske revolucionarne garde ranije je upozorio Veliku Britaniju da bi svaka vojna baza koja bude korištena za izvođenje napada na Iran mogla biti tretirana kao legitimna vojna meta.
Kolike su stvarne mogućnosti Irana?
Stručnjaci ističu da Iran raspolaže balističkim raketama srednjeg dometa koje mogu dosegnuti pojedine dijelove južne i jugoistočne Evrope. Međutim, upozoravaju da su sposobnosti Teherana za izvođenje napada na udaljene evropske ciljeve ipak ograničene.
Veći domet projektila podrazumijeva određene tehničke kompromise, prije svega kada je riječ o težini bojeve glave, što ujedno umanjuje njihovu razornu moć. Zbog toga analitičari smatraju da bi eventualni napadi na tako velikim udaljenostima predstavljali složen vojni izazov.
Ipak, tokom ove godine Iran je već pokazao spremnost da djeluje protiv ciljeva koji se nalaze znatno dalje od njegovih granica.
Sjedinjene Američke Države ranije su optužile Teheran za lansiranje raketa prema američko-britanskoj bazi Diego Garcia u Indijskom okeanu, dok je Turska saopćila da je NATO-ova protuzračna odbrana presrela nekoliko balističkih projektila lansiranih iz Irana.
Baza na Kipru već bila meta
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je britanska vojna baza Akrotiri na Kipru već bila pogođena dronom u martu ove godine.
Zapadni zvaničnici tada su izrazili sumnju da je riječ o letjelici iranskog porijekla, iako zvanična potvrda o odgovornosti nije objavljena.
Najnovije informacije, prema pisanju Financial Timesa, ukazuju na to da bi eventualna nova eskalacija između Washingtona i Teherana mogla imati posljedice koje bi se proširile daleko izvan Bliskog istoka. Ukoliko bi Iran odlučio odgovoriti na američke vojne akcije napadima na američku ili savezničku infrastrukturu u Evropi, sigurnosna situacija mogla bi ući u novu, znatno složeniju fazu.