SUTKINJA UZUNOVIĆ POJASNILA PRESUDU DODIKU: Evo šta Sud BiH može, a šta ne može odlučiti
Nakon brojnih različitih tumačenja pravosnažne presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, u javnosti su se otvorila pitanja o tome da li je Sud Bosne i Hercegovine mogao izreći širu zabranu obavljanja javnih funkcija koje se finansiraju iz budžeta. O tim nedoumicama govorila je sutkinja Suda BiH Sena Uzunović, koja je za portal Radiosarajevo.ba pojasnila koje su nadležnosti Suda, a koje proizlaze direktno iz zakona.
Njena izjava uslijedila je nakon brojnih medijskih interpretacija u kojima se tvrdilo da Sud nije iskoristio sve zakonske mogućnosti ili da je Miloradu Dodiku ostavljen prostor za nastavak političkog djelovanja. Uzunović naglašava da je Sud postupio u skladu sa zakonom i izrekao sve ono što je bilo u njegovoj nadležnosti, dok se pravne posljedice osude ne provode odlukom Suda, već nastupaju automatski, odnosno po sili zakona.
Presuda izvršena u dijelu koji se odnosi na mjeru sigurnosti
Govoreći o izvršenju pravosnažne presude, Uzunović ističe da je Sud u potpunosti proveo dio koji se odnosi na izrečenu mjeru sigurnosti, dok provođenje pravnih posljedica osude nije u njegovoj nadležnosti.
“Presuda je izvršena u onom dijelu izreke presude, u potpunosti. Pravne posljedice osude koje presuda proizvodi, ali po sili zakona nastupaju po sili zakona i trebaju ih sprovesti oni organi gdje je optuženi upisan u bilo kom svojstvu u onom obimu kako to zakon nalaže. Znači sud ne provodi pravne posljedice osude”, ističe Uzunović.
Podsjeća da je pravosnažnom presudom izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, te naglašava da je upravo taj dio presude u cijelosti proveden.
“Ono što je u izreci presude navedeno je mjera sigurnosti i to je krivična sankcija koja se razlikuje od pravnih posljedica osude. Ta mjera sigurnosti je zabrana, odnosno prestanak dužnosti predsjednika RS i zabrana vršenja te dužnosti na period od šest godina. To je ono što je i izvršeno”, podsjeća Uzunović.
Sud BiH nije ovlašten da tumači zakon
Sutkinja ističe da su u javnom prostoru često poistovjećivani pojmovi mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, zbog čega je Sud Bosne i Hercegovine ranije objavio i posebno saopćenje kako bi razjasnio razliku između tih pravnih instituta.
Prema njenim riječima, Sud nije institucija koja može davati autentična tumačenja zakonskih odredbi.
“Sve što se tiče pravnih posljedica osude, Sud je već dao javno saopštenje zbog toga što se miješala mjera sigurnosti i pravne posljedice osude. Tako da ne mogu biti ja tumač zakonodavca. Članovi 113. i 114. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine doneseni su znatno ranije nego izmjene i dopune Krivičnog zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik. Autentično tumačenje može dati samo zakonodavac.”
Provođenje pravnih posljedica nije zadatak Suda
Uzunović pojašnjava da Sud Bosne i Hercegovine nema zakonske mehanizme kojima bi provodio pravne posljedice pravosnažne presude, već su za njihovu primjenu odgovorni organi kod kojih je osuđena osoba evidentirana u određenom svojstvu.
“Sud ne može provesti niti može tumačiti na način kako su ranije mediji prenosili da je Sud, odnosno ja, davala tumačenje šta sve ne može biti. To je propisano tim članom 114. i svi oni organi gdje je upisan u bilo kom svojstvu, a potpada pod te tačke, treba da reaguju. A nikakvog upisa nema u Sudu Bosne i Hercegovine, tako da mi niti možemo, niti je na Sudu da izvršava pravne posljedice osude”, pojasnila je sutkinja Uzunović.
Zašto zabrana političkog djelovanja nije navedena u presudi?
Jedno od pitanja koje se najčešće postavljalo nakon objavljivanja pravosnažne presude odnosilo se na to zbog čega u njenoj izreci nije navedena zabrana obavljanja drugih političkih funkcija.
Uzunović objašnjava da Sud može izreći isključivo one mjere sigurnosti koje su propisane Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, te da bi unošenje pravnih posljedica osude u samu izreku predstavljalo prekoračenje zakonskih ovlaštenja.
“Mjere sigurnosti koje Sud može izreći zavise od okolnosti. Mjere sigurnosti su krivična sankcija i to su: obavezno psihijatrijsko liječenje, oduzimanje predmeta i zabrana vršenja neke dužnosti. Sud je izrekao ono što je predložilo Tužilaštvo, a što može izreći onako kako je propisano u Krivičnom zakonu”, pojasnila je.
Dodaje da pravne posljedice nastupaju automatski kada za to budu ispunjeni zakonski uslovi.
“Pravne posljedice nastupaju pod određenim uslovima po sili zakona. Sve i da sam htjela, prekoračila bih svoja ovlaštenja da pravne posljedice navedem u izreci presude. Napravila bih bitnu povredu, jednostavno pravne posljedice nisu krivična sankcija, nego posljedica“, naglašava.
Na kraju je još jednom istaknula da Sud nije imao zakonsku mogućnost da u izreci presude propiše zabranu političkog djelovanja.
“Ni na koji način ja nisam mogla u izreku presude navesti zabranu političkog djelovanja ili bilo šta slično tome jer se u izreku navodi mjera sigurnosti, a nema takve mjere sigurnosti.”
Šta propisuje Krivični zakon Bosne i Hercegovine?
Objašnjavajući svoj stav, sutkinja Uzunović pozvala se na članove 113. i 114. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji uređuju pitanje pravnih posljedica osude.
Član 113. propisuje da pravne posljedice osude mogu podrazumijevati prestanak ili gubitak određenih prava, kao i zabranu sticanja određenih prava, ali isključivo ako je to predviđeno zakonom.
Član 114. određuje da takve pravne posljedice nastupaju danom pravosnažnosti presude, odnosno po sili zakona. Istovremeno je propisano da one ne nastupaju ako je izrečena novčana kazna, uslovna osuda, sudska opomena ili ako je učinilac oslobođen kazne.
Prema pojašnjenju sutkinje Uzunović, upravo zbog takvog zakonskog rješenja Sud Bosne i Hercegovine izriče krivične sankcije, uključujući kazne i mjere sigurnosti, dok se pravne posljedice osude ne unose u izreku presude. Njih, ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, primjenjuju nadležni organi u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima.
Podsjećamo, Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog krivičnog djela neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od jedne godine, kao i mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.
Šta propisuju članovi 113. i 114. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine?
Član 113. – Pravne posljedice osude
(1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava ili zabranu sticanja određenih prava mogu se propisati samo zakonom.
(2) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravosnažnosti presude.
Član 114. – Vrste pravnih posljedica osude
Pravne posljedice osude koje se odnose na zabranu sticanja određenih prava jesu:
a) zabrana vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili drugim pravnim licima;
b) zabrana sticanja određenih službenih zvanja, poziva, zanimanja ili unapređenja u službi;
c) zabrana sticanja određenih dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti.