Tržište nafte pod lupom: Milijarde zarađene nakon Trampovih poteza prema Iranu
Niz sumnjivo tempiranih opklada na pad cijena nafte, ukupne vrijednosti oko sedam milijardi dolara, izazvao je veliku pažnju finansijskih i političkih krugova u Sjedinjenim Američkim Državama. Transakcije su realizovane neposredno prije ključnih objava američkog predsjednika Donalda Trampa o Iranu, zbog čega se sve glasnije postavlja pitanje da li je riječ o mogućoj zloupotrebi povjerljivih informacija.
Prema analizi agencije Reuters i izjavama tržišnih stručnjaka, trgovci su tokom marta i aprila otvarali velike “kratke pozicije”, odnosno ulagali na pad vrijednosti nafte i goriva. Opklade su obuhvatile futures ugovore za sirovu naftu, dizel i benzin na dvije najveće svjetske berze – Interkontinentalnoj berzi (ICE) i Čikaškoj robnoj berzi (CME).
Ukupan iznos tih transakcija, prema novim procjenama, dosegao je oko sedam milijardi dolara, što je znatno više od ranije objavljenih 2,6 milijardi dolara.
Sumnjiv tajming transakcija
Trgovci su prvi put primijetili neobične aktivnosti 23. marta, svega nekoliko minuta prije nego što je Tramp objavio odgađanje prijetnji napadom na iransku energetsku infrastrukturu. Nakon te objave cijene nafte su pale.
Sličan obrazac ponovio se 7. aprila, kada je Tramp objavio primirje s Iranom, što je izazvalo pad futures ugovora za Brent naftu za čak 15 posto.
Nove velike opklade zabilježene su i 17. aprila, tokom razgovora o mogućem otvaranju Hormuškog moreuza, kao i 21. aprila kada je američki predsjednik produžio primirje.
Reuters navodi da su trgovci istovremeno ulagali i na pad evropskog dizela, američkog benzina te dugoročnih ugovora za Brent i WTI naftu, što dodatno pojačava sumnje da su pojedini investitori raspolagali informacijama prije zvaničnih objava.
Američke institucije prate slučaj
Američka Komisija za trgovinu robnim futuresima (CFTC) navodno istražuje slučaj, iako zvanična potvrda još nije objavljena. Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, istragu paralelno prati i CME, dok je ABC News objavio da se u cijeli slučaj uključilo i Ministarstvo pravde SAD.
Portparol Bijele kuće podsjetio je da federalni službenici ne smiju koristiti nejavne informacije radi finansijske koristi.
“Svaki državni službenik podliježe etičkim pravilima koja zabranjuju korištenje povjerljivih informacija za ličnu zaradu”, saopćeno je iz Bijele kuće.
Stotine miliona dolara moguće zarade
Analitičari procjenjuju da su ovakve opklade mogle donijeti stotine miliona dolara profita, zavisno od trenutka kada su transakcije otvorene i zatvorene.
Stručnjak za tržište nafte Adi Imsirović iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) smatra da transakcije djeluju “vrlo dobro informisano” jer su uslijedile neposredno prije važnih političkih objava koje su uticale na tržište.
Ističe i da američki regulatori imaju mogućnost pristupa detaljnim podacima o trgovanju, što bi moglo pomoći u otkrivanju identiteta osoba ili kompanija koje stoje iza spornih transakcija.
Cijeli slučaj dodatno je pojačao rasprave o mogućem curenju informacija iz političkih i sigurnosnih krugova, posebno zbog povezanosti trgovine s osjetljivim geopolitičkim događajima vezanim za Iran i američku vanjsku politiku.