Pred Upravnim odborom Vijeća za implementaciju mira (PIC) početkom juna naći će se jedna od najvažnijih odluka za budućnost međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini – izbor novog visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta.
Sjednica PIC-a zakazana je za 3. i 4. juni 2026. godine, a prema diplomatskim izvorima, ovogodišnji proces imenovanja razlikuje se od prethodnih zbog većeg broja kandidata i izostanka jasnog favorita.
Za razliku od ranijih izbora, kada je ime budućeg visokog predstavnika uglavnom bilo usaglašeno prije samog glasanja, ovoga puta među članicama PIC-a još ne postoji jedinstven stav o tome ko bi trebao preuzeti funkciju.
Četiri kandidata u utrci
Do sada su javno potvrđene kandidature dvojice kandidata, dok identitet preostala dva još nije zvanično objavljen.
Među kandidatima se nalazi Antonio Zanardi Landi, iskusni italijanski diplomata koji je tokom svoje karijere obavljao niz značajnih funkcija, uključujući i dužnost ambasadora Italije u Srbiji.
Drugi poznati kandidat je William Ruger, američki zvaničnik i analitičar za vanjsku politiku.
Prema dostupnim informacijama, Velika Britanija i Francuska također su predložile svoje kandidate. Riječ je o diplomatama s dugogodišnjim iskustvom u međunarodnim odnosima i kriznim područjima, ali njihova imena za sada nisu službeno predstavljena javnosti.
Podijeljeni stavovi unutar PIC-a
Upravni odbor PIC-a čine Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Kanada, Japan, Turska i Evropska unija.
Ruska Federacija formalno ostaje članica ovog tijela, ali od imenovanja Christiana Schmidta ne učestvuje u radu niti finansiranju Ureda visokog predstavnika.
Iako je praksa prethodnih godina bila postizanje što šire saglasnosti među članicama, za imenovanje visokog predstavnika formalno nije potrebna jednoglasna podrška.
Podsjećanja radi, izbor Christiana Schmidta bio je prvi slučaj u kojem nije postojao puni konsenzus, s obzirom na to da je Rusija tada otvoreno osporila njegovo imenovanje.
OHR pred novim izazovima
Proces izbora novog visokog predstavnika odvija se u trenutku kada se sve češće postavlja pitanje budućnosti OHR-a i njegove stvarne uloge u Bosni i Hercegovini.
U međunarodnim diplomatskim krugovima posljednjih mjeseci intenzivirane su rasprave o mogućem zatvaranju ove institucije, dok pojedini zvaničnici smatraju da je došlo vrijeme za drugačiji model međunarodnog angažmana u BiH.
Dodatno, sve su glasnije procjene da naredni visoki predstavnik neće imati političku podršku za široku primjenu bonskih ovlasti, odnosno za nametanje zakona i smjene izabranih zvaničnika u obimu kakav je bio prisutan tokom ranijih mandata.
Borba za prestižnu funkciju
Analitičari ocjenjuju da se interes za ovu poziciju ne zasniva isključivo na političkom utjecaju koji funkcija nosi, već i na njenom simboličnom i diplomatskom značaju.
Mnogi smatraju da bi naredni visoki predstavnik mogao imati historijsku ulogu, posebno ukoliko tokom svog mandata bude uključen u proces zatvaranja OHR-a i okončanja jednog od najdužih međunarodnih nadzornih mehanizama uspostavljenih nakon rata u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga će predstojeća sjednica PIC-a biti pažljivo praćena, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u međunarodnim političkim krugovima, jer bi njen ishod mogao odrediti pravac budućih odnosa između domaćih institucija i međunarodne zajednice.