Uoči sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojoj bi trebalo biti razmatrano imenovanje novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, u javnosti su se pojavile brojne spekulacije o mogućim promjenama u funkcioniranju Ureda visokog predstavnika (OHR), uključujući navode o smanjenju njegovih ovlasti i promjenama u budućem djelovanju ove institucije.
Tim povodom izneseni su zahtjevi da međunarodni faktori javnosti Bosne i Hercegovine jasno predstave svoje planove i buduće korake kada je riječ o ulozi OHR-a i provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Nedopustivo je da se građani Bosne i Hercegovine, o čijoj se sudbini odlučuje, ništa ne pitaju, da njihovi predstavnici nemaju ni informacije o tome kakvi su planovi međunarodnih faktora zaduženih za nadgledanje i provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zato od PIC-a tražimo da jasno i precizno bh. Javnost saopći da li se i kakve promjene planiraju u funkcioniranju OHR-a, te predoči procjenu kako će se to odraziti na stabilnost Bosne i Hercegovine. Od kandidata za novog Visokog predstavnika zahtijevamo da predstavimo program djelovanja i nedvosmisleno potvrdimo da će štititi Dejtonski mirovni sporazum i da se neće ustručavati da upotrijebi sve vlasti koje predviđaju njegov mandat.”
U saopćenju se podsjeća na značaj Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je definisana uloga visokog predstavnika, uz ocjenu da je djelovanje OHR-a tokom proteklih decenija bilo ključno u prevazilaženju političkih kriza i institucionalnih blokada.
“Napominjemo da je Bosna i Hercegovina u Dejtonu nametnuta državni ustroj koji ne može funkcionirati bez Aneksa 10, odnosno ured OHR-a. To se potvrdilo mnogo puta njegovim odlukama kojima su rješavane brojne krize i blokade, zaustavljani secesionisti, otvorene „samouprave“, te u jednom danu uklanjane desetine političara koji su blokirali državu i bili prijetnja stabilnosti.”
Posebno je naglašena važnost bonskih ovlasti, koje su visokim predstavnicima tokom godina omogućavale donošenje odluka s ciljem očuvanja stabilnosti i funkcioniranja institucija.
“Visoki predstavnik je u početku svog mandata imao potporu 60.000 američkih vojnika, a zatim Bonske vlasti, koje su očito neophodan mehanizam za deblokadu države i očuvanje mira. Bonska oblast je u proteklih 28 godina upotrijebljena preko 800 puta.”
U završnom dijelu upozorava se da se Bosna i Hercegovina suočava s ozbiljnim političkim izazovima te da bi eventualno slabljenje uloge OHR-a moglo dodatno zakomplicirati postojeću situaciju.
“Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u najtežoj krizi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, izložena je najizravnijim udarima secesionista i blokadama njezinih institucija. Visoki predstavnik sa punim vlastima nikada nije bio potrebniji. Slabljenje njegove uloge dodatno bi ohrabrilo antidržavne snage, i neumitno vodilo u produbljivanje krize, u nestabilnosti i konfliktima, u urušavanju kompletnog mirovnog sporazuma. Takav scenarij nikom dobronamjernom i odgovornom nije u interesu.”