BiH i zemlje zapadnog Balkana izuzete iz novih američkih carina: Otvara li se prostor za jaču ekonomsku saradnju?

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa uvela je novi paket carinskih mjera koje obuhvataju više od 60 država širom svijeta. Carine, koje se kreću od 10 do 12,5 posto na robu koja se uvozi na američko tržište, odnose se na gotovo cjelokupan uvoz iz pogođenih zemalja.

Na listi država obuhvaćenih novim mjerama nalaze se Evropska unija, Velika Britanija, Kina i brojne druge ekonomije, dok zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ovoga puta nisu obuhvaćene.

Nove mjere obrazložene navodima o prisilnom radu

Američke vlasti kao razlog za uvođenje novih carina navode sumnje u korištenje prisilnog rada u proizvodnji robe koja se izvozi na američko tržište.

Istovremeno, pojedini predstavnici administracije priznali su da je takvo obrazloženje prvenstveno pravni osnov koji bi novim mjerama trebao omogućiti da prođu eventualne sudske provjere u Sjedinjenim Američkim Državama.

Podsjećanja radi, slične carinske mjere uvedene su i prošle godine, ali ih je Vrhovni sud SAD-a kasnije proglasio neustavnim. Nova odluka predstavlja izmijenjeni okvir kojim administracija nastoji zadržati ograničenja na snazi.

Zapadni Balkan ostao izvan nove liste

Prema dokumentu koji je objavila Kancelarija trgovinskog predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, među državama obuhvaćenim novim carinama nema zemalja zapadnog Balkana.

Analitičari smatraju da bi jedan od razloga mogao biti relativno mali obim trgovinske razmjene sa Sjedinjenim Američkim Državama. Istovremeno, u posljednje vrijeme sve češće se govori o jačanju ekonomske saradnje Washingtona sa zemljama regiona.

Administracija predsjednika Trumpa već je pokrenula strateški dijalog sa Srbijom o ekonomskom partnerstvu, dok se slični razgovori vode i s drugim državama zapadnog Balkana.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, u fokusu su projekti iz oblasti energetike i infrastrukture, među kojima se posebno izdvaja Južna interkonekcija.

Stručnjaci upozoravaju na neizvjesnost

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da će se posljedice novih američkih carinskih mjera ipak indirektno odraziti i na Bosnu i Hercegovinu zbog njene snažne povezanosti s evropskim i svjetskim tržištima.

Prema njegovoj ocjeni, najveći problem predstavlja neizvjesnost, jer nije poznato koliko dugo će mjere ostati na snazi niti da li će u budućnosti biti proširene na nove zemlje.

„U svakom slučaju je ovakva američka administracija jako štetna i za Evropu i za BiH i za cijeli svijet, osim Izraela, mada i za njih dugoročno, ali to će tek naknadno shvatiti. Mislim da je u pitanju potpuno iracionalna politika u svim oblastima“, ističe Gavran.

Dodaje da bi posljedice američkih poteza mogle biti vidljive i kroz rast cijena energenata te usporavanje međunarodne trgovine.

Evropska unija podržava investicije uz poštivanje pravila

Evropska unija poručuje da nema prepreka za ulaganja američkih kompanija u Bosnu i Hercegovinu, pod uslovom da se svi projekti provode u skladu s evropskim zakonodavstvom i obavezama koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

To se posebno odnosi na projekte iz energetskog sektora, uključujući Južnu interkonekciju, koja mora biti usklađena s pravilima Trećeg energetskog paketa Evropske unije.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca naglasio je da Evropska unija podržava razvoj Južne interkonekcije jer ona može doprinijeti diversifikaciji izvora snabdijevanja prirodnim gasom i smanjenju zavisnosti od jednog dobavljača.

„Što se tiče Južne gasne interkonekcije, o tome sam već javno govorio. EU nije protiv tog projekta. Naprotiv, on može pomoći BiH da smanji zavisnost od ruskog prirodnog gasa. Jedino što tražimo jeste da se taj projekat realizuje u skladu sa obavezama koje BiH ima kao zemlja kandidat za članstvo u EU“, pojasnio je Soreca.

Prema trenutno dostupnim informacijama, Bosna i Hercegovina i ostale zemlje zapadnog Balkana ostale su izvan najnovijeg paketa američkih carina, dok će daljnji razvoj trgovinskih odnosa i planiranih investicija zavisiti od budućih odluka Washingtona i ekonomskih prilika na međunarodnom tržištu.