Vučić na dan ostavke pomilovao 49 osoba, među njima i vozač koji je povrijedio studenticu

Donedavni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić donio je 27. septembra, na dan kada je podnio ostavku, odluke o pomilovanju i aboliciji ukupno 49 osoba. Ostavku je podnio kako bi „kao običan građanin“ vodio izbornu kampanju Srpske napredne stranke (SNS). Sudovi su, pod pritiskom javnosti, počeli objavljivati spiskove tek sedmicu nakon izbora.

Studentski pokret, čija je lista pobijedila na parlamentarnim izborima 25. oktobra, oštro se usprotivio takvom postupku. Na spisku su, naime, i osobe koje su napadale i povređivale studente tokom višemjesečnih protesta. Protesti su potaknuti pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici 1. novembra 2024.

Reakcije studenata i porodica stradalih

Studenti su Vučićev potez nazvali „obesmišljavanjem pravnog akta pomilovanja“ i „opasnim presedanom“. Otac Tamare Ponjavić, jedine osobe koja je preživjela pad nadstrešnice u Novom Sadu, ali je ostala trajni invalid, odluku vidi kao „ruganje pravdi“.

Dio javnosti posebno je razljutila činjenica da se među 49 pomilovanih nalazi i vozač optužen za teško ubistvo u pokušaju. On se automobilom zaletio u jednu od komemorativnih studentskih blokada i teško povrijedio studenticu Sonju Ponjavić. Vučić je pomilovanje potpisao 27. septembra, samo nekoliko dana prije nego što je na sudu bilo zakazano izricanje presude.

Ranija pomilovanja i pad vlade

Ovo nije prvi put da je Vučić posegnuo za pomilovanjem u predmetima povezanim s protestima. Ranije je pomilovao vozačicu koja je automobilom namjerno na trotoar srušila jednu studenticu tokom komemorativne blokade u Novom Beogradu. Pomilovao je i četvoricu aktivista SNS-a koji su u januaru 2025. nasrnuli na grupu studenata dok su u Novom Sadu lijepili pozive na protest.

Jednoj studentici je tada bejzbol palicom polomljena vilica. Zbog tog incidenta i pritiska javnosti pala je vlada Miloša Vučevića, lidera SNS-a, a ostavku je podnio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.

Ko se još nalazi na spisku

Među pomilovanima na dan Vučićevog odlaska s dužnosti šefa države je i takozvana „novosadska grupa“. Riječ je o grupi studenata i aktivista koji su, nakon tajnog snimanja jednog od njihovih sastanaka, optuženi za pokušaj nasilnog rušenja ustavnog poretka. Vučić je to okarakterisao kao „užasne događaje u posljednjih godinu i po dana“, aludirajući na masovne antivladine proteste koji su, predvođeni studentima, zahvatili cijelu zemlju nakon novosadske tragedije.

Na dosad objavljenom spisku od 49 pomilovanih i aboliranih nedostaje još sedam imena. Među do sada objavljenima najpoznatija je Dijana Hrkalović, nekadašnja državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, kojoj se sudilo za trgovinu utjecajem.

Sumnje u zakonitost postupka

Pravni stručnjaci osporavali su Vučićev ubrzani tajming i navodno kršenje procedure, ukazujući da nije poštovan formalni postupak. Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vida Petrović-Škero rekla je da bi zakonitost pomilovanja mogla biti dovedena u pitanje ako se pokaže da nije poštovana procedura u kojoj je moralo učestvovati i Ministarstvo pravde.

„Ako Ministarstvo nije učestvovalo u tom postupku, onda kompletna procedura nije legalna i akt ne može proizvesti pravno djelovanje“, rekla je Petrović-Škero za TV Nova.

Ona je navela da bi u tom slučaju „morao reagovati Ustavni sud“.

Međutim, prema navodima Hine, od Ustavnog suda se u tranzicijskom periodu prijenosa vlasti teško može očekivati reakcija. Na njegovom je čelu profesor beogradskog Pravnog fakulteta dr. Vladan Petrov, kojeg dio stručne javnosti i građana smatra Vučićevim „lojalistom“.

Šta dalje

Za sada ostaje otvoreno pitanje da li će iko formalno osporiti zakonitost ovih odluka i hoće li se procedura koja je prethodila pomilovanjima ikada detaljnije ispitati. Spisak pomilovanih još nije kompletan, pa se otkrivanjem preostalih sedam imena može očekivati nova runda reakcija.

Pomilovanja su već postala jedna od najspornijih tema u tranziciji vlasti u Srbiji. Za studente i porodice povrijeđenih ona znače da su neki od onih koji su ih napadali izbjegli kaznu, a za pravnu struku ključno pitanje ostaje da li je poštovan propisani postupak.