Trump promijenio odluku o Hormuškom tjesnacu, a potom uputio novu poruku Netanyahuu
Američki predsjednik Donald Trump odustao je od ranije najavljenog prijedloga o uvođenju naknade za prolazak kroz Hormuški tjesnac te poručio da će Sjedinjene Američke Države umjesto toga nastaviti jačati ekonomsku saradnju sa zaljevskim državama kroz trgovinske i investicijske sporazume.
Odluka je uslijedila nakon višednevnih napetosti na Bliskom istoku, koje su dodatno eskalirale nakon američkih vojnih udara na ciljeve u Iranu i informacija da je Teheran zatvorio Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte.
Trump odustao od najavljene naknade
Nakon što je prethodno razmatrao mogućnost uvođenja naknade od 20 posto za brodove koji prolaze Hormuškim tjesnacem, Trump je promijenio stav neposredno prije nego što je mjera trebala stupiti na snagu.
U objavi na društvenoj mreži Truth Social naveo je da je odluka donesena nakon razgovora s liderima država Bliskog istoka.
“Na temelju vrlo produktivnih razgovora s vodstvom Bliskog istoka, odlučio sam zamijeniti naknadu od 20 posto trgovinskim i investicijskim sporazumima koje će razne zaljevske države sklapati sa Sjedinjenim Državama.”
Prema njegovim riječima, Hormuški tjesnac ostaje otvoren za međunarodni pomorski saobraćaj, osim za iranske brodove.
Procjene su pokazivale da bi uvođenje takve naknade Sjedinjenim Američkim Državama moglo donositi oko 240 miliona dolara prihoda dnevno.
Protivljenje međunarodnih institucija
Međunarodna pomorska zajednica ranije je izrazila rezerve prema mogućnosti naplate prolaska kroz međunarodne pomorske prolaze.
Ujedinjene nacije, putem svoje agencije za pomorski saobraćaj, upozorile su da međunarodno pravo ne predviđa obavezne naknade za prolazak trgovačkih brodova kroz međunarodne tjesnace.
Govoreći novinarima, Trump je dodatno pojasnio svoj stav.
“Ne sviđa mi se koncept naknade, ali istovremeno nije pošteno da štitimo ovaj tjesnac za cijeli svijet.”
Novi razgovor s Netanyahuom
Osim odluke o Hormuškom tjesnacu, pažnju javnosti privukao je i telefonski razgovor američkog predsjednika s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Prema navodima američkih i izraelskih zvaničnika koje prenosi Axios, Trump je tokom razgovora pozvao izraelskog premijera da započne povlačenje izraelskih snaga iz Sirije te da razmotri isti pristup i kada je riječ o Libanu.
Američki izvori navode da Washington smatra kako prisustvo izraelskih snaga na tim područjima povećava regionalne napetosti i može dovesti do nove eskalacije sukoba.
“Ne žele da budete tamo. Trebali biste se povući”, rekao je Trump Netanyahuu, prema riječima američkog zvaničnika, dodajući da isto važi i za Liban.
Izrael ostaje pri sigurnosnim zahtjevima
Iz Ureda izraelskog premijera saopćeno je da je Netanyahu tokom razgovora ukazao na važnost zadržavanja sigurnosnih zona uz izraelske granice.
“Premijer, sa svoje strane, ukazao je na potrebu za sigurnosnim zonama duž izraelskih granica.”
Izraelske odbrambene snage trenutno kontrolišu dijelove južnog Libana i južne Sirije, a izraelske vlasti tvrde da je takvo vojno prisustvo neophodno radi sprečavanja novih sigurnosnih prijetnji.
Washington nastavlja diplomatske napore
Trumpova administracija posljednjih mjeseci pokušava posredovati u postizanju novih sigurnosnih sporazuma između Izraela i susjednih država.
Prema informacijama američkih zvaničnika, među prijedlozima o kojima se razgovaralo bilo je i postepeno povlačenje izraelskih snaga s pojedinih područja u Siriji, kao i provođenje ranije postignutih dogovora između Izraela i Libana.
Istovremeno se nastavljaju diplomatski razgovori s ciljem smanjenja napetosti i stabilizacije sigurnosnih prilika na Bliskom istoku.
Jedan američki zvaničnik poručio je da Washington ostaje posvećen bliskom partnerstvu s Izraelom.
“Predsjednik Trump ima snažan odnos s premijerom Netanyahuom, a Izrael je oduvijek bio veliki saveznik Sjedinjenih Američkih Država. Niko nije bio veći prijatelj Izraela niti se više zalagao za mir od predsjednika Trumpa.”
Ovim potezima američka administracija nastoji istovremeno očuvati sigurnosne interese svojih saveznika i otvoriti prostor za nastavak diplomatskih pregovora u regiji, koja se posljednjih mjeseci suočava s pojačanim geopolitičkim tenzijama.