Vijeće sigurnosti UN-a u petak o BiH: OHR upozorava na rizik od odvajanja RS-a

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija u petak bi trebalo raspravljati o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Na dnevnom redu je i produženje mandata vojne misije Evropske unije „Althea“ za još godinu dana.

Uoči sjednice pažnju je privukao novi izvještaj Ureda visokog predstavnika (OHR). U njemu se upozorava na institucionalne blokade i poteze vlasti Republike Srpske za koje OHR smatra da povećavaju rizik od faktičkog odvajanja tog entiteta od države.

Šta se navodi u izvještaju OHR-a

Izvještaj je potpisao Louis Crishock. Prema dostavljenom tekstu, on je preuzeo dužnost privremenog visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta.

OHR je institucija nastala na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a njegova uloga je da prati i podržava civilne aspekte provođenja tog sporazuma. Zbog toga se njegovi izvještaji pred Vijećem sigurnosti smatraju jednom od ključnih referentnih tačaka za raspravu o stanju u zemlji.

U dokumentu se navodi da političke blokade, neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i pokušaji uspostavljanja zasebnih struktura vlasti u Republici Srpskoj slabe državne institucije. Prema ocjeni OHR-a, to im otežava i provođenje zakonskih obaveza.

OHR također upozorava da takvi potezi usporavaju evropske i evroatlantske integracije Bosne i Hercegovine.

Posebno se ističu problemi u funkcionisanju državnih institucija. Među njima su blokade parlamentarnog rada i sporovi oko nadležnosti države i entiteta.

Reakcije iz Republike Srpske

Izvještaj je izazvao oštre reakcije političkih predstavnika iz Republike Srpske.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da dokument, prema njenim riječima, sadrži laži i manipulacije.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik također je kritikovao izvještaj. Optužio je OHR da ponavlja ranije tvrdnje protiv Republike Srpske i da političke ocjene predstavlja kao činjenice.

Dodik je ponovo zatražio da se ponište odluke koje su donosili visoki predstavnici. Osporava njihovu pravnu i demokratsku legitimnost.

Pitanje odluka visokih predstavnika i njihovih ovlaštenja već godinama je jedna od najspornijih tema u bh. politici. Dok jedni u tim ovlaštenjima vide mehanizam zaštite mirovnog sporazuma, drugi ih smatraju miješanjem u unutrašnja pitanja zemlje.

Ko će se obratiti članicama Vijeća

Prema dostavljenim informacijama, Louis Crishock neće lično učestvovati na sjednici. Očekuje se obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

U raspravi tradicionalno učestvuju i predstavnici Hrvatske i Srbije. Članice Vijeća sigurnosti stanje u BiH razmatraju na osnovu izvještaja OHR-a i drugih relevantnih informacija.

Misija Althea na dnevnom redu

Pored političke situacije, Vijeće sigurnosti razmatrat će i produženje mandata misije Evropske unije „Althea“. Njena je uloga, kako se navodi, važna za očuvanje sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini.

Misija je u BiH prisutna od 2004. godine, kada je preuzela zadatke ranije NATO-ove misije SFOR. Od tada se njen mandat redovno produžava, a pitanje se svaki put vraća na dnevni red Vijeća sigurnosti.

Odluka o mandatu misije svake godine privlači pažnju jer pokazuje kako međunarodna zajednica gleda na stabilnost zemlje. Ovoga puta rasprava dolazi u trenutku kada se u javnosti i među političkim akterima vodi oštra polemika o odnosu države i entiteta.

Šta se može očekivati od sjednice

Očekuje se da će sjednica ponovo otvoriti raspravu o funkcionisanju institucija, odnosima između države i entiteta te ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Izvještaji OHR-a redovno se razmatraju pred Vijećem sigurnosti. Politički akteri iz BiH ih često tumače na potpuno suprotne načine. Dok OHR upozorava na blokade i rizike po državne institucije, dio političkih predstavnika iz Republike Srpske ove ocjene odbacuje kao pristrane i politički motivisane.

Za građane to znači da se rasprava ne vodi samo o političkim sporovima. Ona se odnosi i na pitanje kako funkcionišu institucije, kako se provode odluke Ustavnog suda te kakve su perspektive evropskih i evroatlantskih integracija zemlje.

Prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, pa se pitanje njihovog provođenja redovno nalazi u središtu međunarodnih ocjena stanja u zemlji. Upravo zato se na sjednicama Vijeća sigurnosti često ponavljaju teme vladavine prava i poštovanja institucija.

Konačne poruke članica Vijeća sigurnosti bit će poznate nakon rasprave.