Vrijeme mira u Evropi se završava, upozoravaju sigurnosni stručnjaci, koji tvrde da kontinent nije dovoljno vojno ni društveno spreman za mogući sukob s Rusijom u narednim godinama.
Evropa se suočava s ozbiljnim sigurnosnim izazovima kakve nije imala decenijama. Grupa odbrambenih stručnjaka, okupljena prošlog mjeseca u Whitehallu, sjedištu britanske vlade, zaključila je da Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i većina evropskih saveznika, nije spremna za rat koji bi, prema njihovim procjenama, mogao izbiti u narednih nekoliko godina.
Kako navodi CNN, riječ nije o ratnim huškačima, već o bivšim i sadašnjim pripadnicima oružanih snaga, zvaničnicima vlada i NATO-a te stručnjacima iz odbrambene industrije. Njihove procjene temelje se na obavještajnim podacima koji ukazuju da se Rusija priprema za mogući direktan sukob s Evropom.
Potrebna promjena načina razmišljanja
Stručnjaci upozoravaju da veća ulaganja u odbranu nisu dovoljna sama po sebi. Neophodna je i duboka promjena društvenog i političkog razmišljanja. Evropske vlade, smatraju, moraju otvoreno razgovarati s građanima i jasno im staviti do znanja da je period ignorisanja prijetnje rata završen.
Profesor ruske politike na King’s Collegeu u Londonu Sam Greene ističe da društva možda jesu spremna za takav razgovor, ali da mnoge vlade još uvijek nemaju hrabrosti da ga započnu.
Hibridni rat je već stvarnost
Prema mišljenju sigurnosnih analitičara, Rusija već vodi hibridni rat protiv Zapada kroz sabotaže, dezinformacije i destabilizaciju unutrašnjih političkih procesa. Kao dokaze navode narušavanje zračnog prostora NATO-a, ometanje GPS signala u baltičkom regionu, sabotaže kritične infrastrukture i koordinirane kampanje dezinformacija. Moskva sve optužbe dosljedno negira.
Greene upozorava da strah među građanima raste, posebno zbog sve češćih incidenata s dronovima i narušavanja sigurnosti civilne infrastrukture.
Baltičke zemlje najviše zabrinute
Iako Rusija zasad nije direktno napala nijednu članicu NATO-a, stručnjaci smatraju da se to može promijeniti. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je da bi Moskva mogla biti spremna za vojnu akciju protiv Saveza u roku od pet godina.
Njemačke obavještajne službe, prema riječima ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula, procjenjuju da Rusija najkasnije do 2029. godine drži otvorenom opciju rata protiv NATO-a. Baltičke zemlje su još pesimističnije i vjeruju da bi potencijalni napad mogao uslijediti već za tri godine.
Planovi postoje, ali resursi ne
NATO je razvio detaljne planove za odbranu Baltika, ali stručnjaci upozoravaju da oni često počivaju na resursima koji još ne postoje. Jack Watling iz britanskog instituta RUSI ističe da se i dalje planira na osnovu želja, a ne stvarnih vojnih kapaciteta.
Slična upozorenja dolaze i iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje se procjenjuje da bi, sadašnjim tempom, zemlji trebalo oko deset godina da se u potpunosti pripremi za rat, dok obavještajne procjene govore da vremena možda ima svega tri do pet godina.
Kraj „dividende mira“
Evropa je nakon Drugog svjetskog rata uživala u najdužem periodu mira u svojoj historiji. Ta takozvana dividenda mira omogućila je smanjenje vojnih budžeta i veća ulaganja u socijalne programe, uz oslanjanje na Sjedinjene Američke Države kao glavnog sigurnosnog garanta.
Međutim, ruska invazija na Ukrajinu i promijenjena politika SAD-a, posebno tokom mandata Donalda Trumpa, natjerali su evropske zemlje da preispitaju takav pristup. Danas čak 31 od 32 članice NATO-a ispunjava cilj izdvajanja 2% BDP-a za odbranu, što je ogroman skok u odnosu na 2021. godinu.
Težak razgovor s građanima
Ipak, političari se suočavaju s izazovom kako objasniti građanima da će biti potrebne veće žrtve, preraspodjela budžeta i veće uključivanje stanovništva u rezervne i redovne vojne snage. Iako 78% Evropljana izražava zabrinutost za sigurnost EU-a, odbrana još uvijek nije prioritet za sve.
Primjeri nordijskih i baltičkih zemalja, koje su uvele obavezni vojni rok i ažurirale smjernice za preživljavanje u ratu, pokazuju kako se prijetnja shvata ozbiljno u državama bližim Rusiji. U zapadnoj Evropi, taj osjećaj hitnosti još uvijek je slabiji.
Stručnjaci zaključuju da Evropa ulazi u novo, nesigurnije doba i da se pitanje više ne svodi na to hoće li doći do sukoba, već da li će kontinent biti spreman ako se to dogodi.