Zaiskrilo u Mostaru: Nakon istupa Šemsudina Mehmedovića uslijedile žestoke optužbe

Žestoke političke reakcije nakon konferencije u Sarajevu: Mehmedovićev istup izazvao odgovor iz HDZ-a

Konferencija pod nazivom „Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH“, održana u Sarajevu na inicijativu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudina Mehmedovića, izazvala je burne političke reakcije.

Na skupu je otvoreno pitanje zastupljenosti konstitutivnih naroda u državnim institucijama, uz kritike koncepta takozvanog „legitimnog predstavljanja“ kroz prizmu zapošljavanja i raspodjele funkcija.

Govoreći na konferenciji, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković poručio je da postoje brojni pokazatelji koji, prema njegovim riječima, ukazuju na neravnopravan položaj Bošnjaka.

“Niz je drugih pokazatelja koji su šokantno na štetu Bošnjaka u ovoj zemlji, nije to slabost. To je bila želja i prethodnih vlasti da se možda baš zato, što je riječ o najmanjem konstitutivnom narodu izađe u susret u nekom pozicioniranju.

Ali kada imate danas onih koji sve to pogaze, ne cijene i ne razumiju barem, a problematiziraju jedno pitanje i onda se grubo miješaju u ustavno uređenje, smatramo da je ovakav odgovor institucionalan, služben i ekspertski”, kazao je Konaković.

Šemsudin Mehmedović istakao je da bi analiza zastupljenosti u institucijama mogla dati jasniju sliku o položaju konstitutivnih naroda, ali i odnosu susjednih država prema političkim akterima u Bosni i Hercegovini.

“Bit će vrlo zanimljivo da na temelju analiza, jasno i precizno utvrđenih podataka vidimo gdje se danas nalaze konstitutivni narodi u pogledu funkcioniranja institucija BiH. Ono što je vrlo važno je da vidimo kakav je odnos prije svega naših susjeda prema političkim proksijima u BiH koji se ponašaju potpuno ‘antibosanski’ kada je u pitanju interes države BiH”, kazao je Mehmedović.

Njegove izjave izazvale su reakcije iz HDZ-a BiH, a stavove te stranke za RTV Herceg-Bosne iznijeli su ministar pravde BiH Davor Bunoza i novinar Zoran Krešić.

Bunoza je podsjetio na ranije odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na ravnopravnost konstitutivnih naroda.

“Ustavni sud BiH je u više svojih odluka naveo da neravnopravnost konstitutivnih naroda ogleda se u mogućnosti da njihovog učinkovitog efektivnog sudjelovanja u procesu donošenja političkih odluka na svim razinama vlasti bez dominacije jednog ili dvaju konstitutivnih naroda u tijelima u kojima se te odluke donose.

Prema tom stavu Ustavnog suda BiH jasno je da je došlo do povrede ravnopravnosti konstitutivnih naroda u izvršnoj vlasti, konkretno u Predsjedništvu BiH jer je jedan narod isključen da efektivno sudjeluje”, kazao je Bunoza.

Krešić je, s druge strane, iznio tvrdnje o političkoj zastupljenosti Hrvata u državnim institucijama i ocijenio da je položaj hrvatskog naroda dodatno oslabljen.

“Nije tu u pitanju samo jedan čovjek, jer taj čovjek imenuje oko 15 veleposlanika Hrvata i svi su oni uvjetno rečeno slušaju političko Sarajevo. To su ljudi njegovi savjetnici, predstavnici u raznim organizacijama, Centralnoj banci, institucijama za zaštitu spomenika itd.

U pitanju je nekih 50 ili 60 mjesta koje vuče pozicija u Predsjedništvu BiH i sve je to oteto Hrvatima. Kada se tome doda da bošnjački birači, odnosno bošnjačke stranke suvereno biraju praktično tri kluba u Domu naroda, dakle bošnjački, većinski srpski, klub Ostalih posve sigurno te nekih četiri do pet Hrvata u federalnom Domu naroda ja ne znam zašto je ova konferencija uopće organizirana jer je obesmislila sve ono što bošnjačke političke stranke nastoje napraviti godinama”, naveo je Krešić.

U prilogu RTV Herceg-Bosne navedeno je i da su, osim odredbi sadržanih u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Hrvatima, prema njihovom tumačenju, dodatno umanjena prava kroz kasnije izmjene federalnog ustava i pojedinih zakona.

Krešić je zaključio da Hrvati, prema njegovoj ocjeni, nemaju mogućnost samostalnog odlučivanja u ključnim institucijama vlasti.

“Oni su dovedeni u poziciju da budu manjinski i u jednom ili drugom entitetu i to zapravo najbolje pokazuje da Hrvati danas ne mogu donijeti niti jednu suverenu odluku unutar Vlade Federacije BiH, unutar Vijeća ministara, unutar Vlade Republike Srpske da ne govorimo ili neke druge institucije.

Hrvati dakle nigdje suvereno ne odlučuju, onda se pokušava i ta takva osakaćena pozicija pokušava predstaviti da imaju više nego što im pripada. Rekao bih da to nije manipulacija, nego u jednom pravom smislu jedno zlonamjerno krivotvorenje prave situacije i pozicije u kojoj se nalaze Hrvati u BiH”, kaže Krešić.

Na kraju priloga RTV Herceg-Bosne navedeno je kako bi, prema njihovoj ocjeni, za cjelovitiju raspravu bilo korisno koristiti i ranije izvještaje Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH o zastupljenosti konstitutivnih naroda u državnim institucijama.