data-nosnippet>
Željana Zovko ponovo u centru pažnje
Europarlamentarka Željana Zovko ponovo je izazvala veliku pažnju javnosti svojim izjavama o političkoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Prema njenim riječima, federalno uređenje zasnovano na tri entiteta predstavlja jedini održiv model koji može sačuvati državnu cjelovitost BiH i istovremeno osigurati stabilan put ka evropskim integracijama.
U tom kontekstu, Zovko je iznijela i kritike na račun pojedinih domaćih političkih aktera, među kojima su Elmedin Konaković i Zukan Helez, koje je indirektno spomenula u okviru šire rasprave o unutrašnjim političkim odnosima u zemlji.
Federalizam s tri entiteta – šta poručuje Zovko?
Na međunarodnim i regionalnim skupovima, uključujući konferencije posvećene budućnosti Dejtonskog mirovnog sporazuma, Zovko je više puta ponovila stav da samo federalno uređenje podijeljeno u tri administrativne jedinice može osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda i dugoročnu političku stabilnost Bosne i Hercegovine.
Prema njenom tumačenju, federalizam ne bi trebao biti shvaćen kao prijetnja državi, već kao potencijalni institucionalni okvir koji bi omogućio efikasnije funkcioniranje vlasti, smanjio političke blokade i olakšao ispunjavanje uslova za članstvo BiH u Evropska unija. Zovko smatra da bi takav model stvorio ambijent u kojem bi se svi narodi osjećali politički sigurnije i zastupljenije.
Ovakvi stavovi često se pojavljuju u raspravama o reformi ustavnog poretka, posebno u vezi s idejom trećeg entiteta, koja se već godinama povremeno vraća u politički diskurs.
Kritike domaćih političkih aktera
U svojim istupima Zovko se osvrnula i na izjave domaćih političkih lidera. Prema dostupnim informacijama, Konaković je, u svojstvu ministra vanjskih poslova BiH, kritikovao javne nastupe europarlamentarke, ocjenjujući da njena retorika ne doprinosi unutrašnjim političkim prioritetima zemlje i da može dodatno zakomplikovati odnose unutar BiH.
S druge strane, dio reakcija Zovko odnosio se i na oštre javne poruke koje su domaći zvaničnici uputili prema njoj, što je dodatno produbilo političke tenzije i otvorilo raspravu o načinu komunikacije političkih aktera, posebno kada se ona odvija putem medija i međunarodnih foruma.
Širi politički kontekst – federalizam i struktura vlasti
Rasprava o institucionalnom uređenju Bosne i Hercegovine traje već decenijama. Jedan od prijedloga koji se povremeno vraća u fokus jeste model koji podrazumijeva postojanje tri entiteta: postojeće Republika Srpska, te dva entiteta unutar Federacija Bosne i Hercegovine – jednog s većinskim bošnjačkim, a drugog s većinskim hrvatskim stanovništvom.
Ovaj koncept ima svoje korijene u političkim idejama koje su se pojavljivale i prije rata, a kasnije i u različitim prijedlozima nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Iako zagovornici tvrde da bi takav model donio veću institucionalnu jasnoću, kritičari upozoravaju na rizik dodatnih podjela unutar društva.
Zovko, kao zastupnica u Evropskom parlamentu, smatra da bi ovakav ustroj omogućio jasniju zastupljenost sva tri konstitutivna naroda i smanjio učestale političke blokade u državnim institucijama, što bi, prema njenom stavu, olakšalo napredak BiH ka evropskim integracijama.
Reakcije i kritike u javnosti
Izjave Željane Zovko izazvale su podijeljene reakcije u Bosni i Hercegovini. Dok jedni u njenim porukama vide pokušaj da se ukaže na dugogodišnje slabosti postojećeg sistema, drugi je optužuju za miješanje u unutrašnja pitanja zemlje i zagovaranje rješenja koja bi mogla dodatno produbiti političke i društvene podjele.
Debate o ustavnim promjenama, reformi Izbornog zakona i budućem uređenju države ostaju među ključnim temama, kako u domaćim institucijama, tako i u međunarodnim krugovima koji prate razvoj političke situacije u Bosni i Hercegovini.
Izjave Željane Zovko o federalizmu s tri entiteta nastavljaju poticati široku političku raspravu o tome kako osigurati stabilnost, funkcionalnost i evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine — raspravu koja će, po svemu sudeći, i dalje ostati u središtu domaće i međunarodne pažnje.