Joseph Schmitz, ime koje se u Sjedinjenim Američkim Državama godinama veže za ozbiljne kontroverze i osjetljive političko-sigurnosne operacije, boravio je u Banjoj Luci 6. januara, na Badnje veče, kao gost predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Njegov dolazak u najveći grad RS-a nije bio izolovan niti protokolarnog karaktera. U Banju Luku je stigao u društvu Roda Blagojevicha, američkog lobiste kojem vlasti Republike Srpske, prema ranijim informacijama, isplaćuju značajne novčane iznose za lobiranje interesa RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama.
Schmitz se tokom boravka u Banjoj Luci nije obraćao medijima niti je davao bilo kakve javne izjave. Ipak, s obzirom na težinu i osjetljivost afera koje se posljednjih godina vežu za njegovo ime, teško je povjerovati da je riječ o slučajnoj ili privatnoj posjeti. Tokom boravka, Schmitz je, između ostalog, prisustvovao i božićnom ručku koji je organizovao Milorad Dodik.
Veze s Blackwaterom i američkim Pentagonon
Kako podsjeća portal Fokus, Joseph Schmitz se u američkoj javnosti dovodi u vezu s nizom mračnih i spornih poslova. Tokom administracije predsjednika Georgea W. Busha obavljao je funkciju generalnog inspektora Ministarstva odbrane SAD-a.
Nakon toga, godinama je bio izvršni direktor kompanije Blackwater Worldwide, privatne vojne i sigurnosne firme koja je postala simbol privatizacije ratnih operacija, posebno tokom američke intervencije u Iraku. Blackwater je u tom periodu bio povezan s brojnim incidentima, civilnim žrtvama i neregulisanim vojnim operacijama, što je izazvalo snažne kritike međunarodne javnosti.
Uloga u Trumpovoj kampanji 2016. godine
Schmitzovo ime ponovo je dospjelo u fokus američkih medija tokom predsjedničke kampanje 2016. godine, kada je djelovao kao vanjskopolitički savjetnik Donalda Trumpa.
Američki mediji, uključujući CNN, objavili su da je Schmitz pokušavao inicirati istrage protiv Trumpove protivkandidatkinje Hillary Clinton, predstavljajući navodne informacije s tzv. “dark weba” koje su se odnosile na kompromitirajuće e-mailove.
Prema tim navodima, Schmitz je održavao sastanke sa zvaničnicima FBI-a, kao i s članovima Obavještajnog odbora Predstavničkog doma Kongresa. Međutim, stručnjaci za cyber sigurnost kasnije su ocijenili da je riječ o lažnim ili nepouzdanim materijalima, koji nikada nisu potvrđeni kao vjerodostojni.
Nova afera: pokušaji rehabilitacije Assada
Krajem decembra 2025. godine, ugledni The New York Times objavio je opsežnu istraživačku priču u kojoj se Schmitzovo ime ponovo pojavljuje, ovaj put u kontekstu Sirije.
Prema tom izvještaju, saveznici bivšeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, koji se trenutno nalazi u egzilu u Moskvi, pokušavaju potkopati legitimitet nove sirijske vlasti. Jedan od ključnih mehanizama tih aktivnosti jeste intenzivno lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama.
NYT navodi da Fondacija za razvoj Zapadne Sirije, sa sjedištem u Bejrutu, sebe predstavlja kao organizaciju koja štiti prava sirijskih manjina i raseljenih Alavita. Prema američkim zvaničnim dokumentima, ta fondacija angažovala je lobističku firmu Tiger Hill Partners, kao i Josepha Schmitza.
U istim dokumentima, Schmitz se navodi kao čelnik fondacije, dok se vrijednost ugovora o lobiranju procjenjuje na oko milion dolara. Krajnji cilj, kako se navodi, jeste politička rehabilitacija mreža i struktura povezanih s bivšim Assadovim režimom.
Ranije operacije i trgovina oružjem
Wall Street Journal je još 2014. godine izvijestio da je Schmitz bio uključen u pokušaj nabavke približno 70.000 jurišnih pušaka ruske proizvodnje, kao i oko 21 milion komada municije, namijenjenih Slobodnoj sirijskoj armiji. Finansijsku podršku tom projektu, prema pisanju WSJ-a, trebali su osigurati izvori iz Saudijske Arabije.
Plan nikada nije realizovan, jer nisu pribavljene neophodne dozvole američke vlade.
Zašto je dolazak u Banju Luku značajan?
U svjetlu svih navedenih činjenica, dolazak Josepha Schmitza u Banju Luku, u društvu Roda Blagojevicha i u organizaciji Milorada Dodika, otvara niz ozbiljnih pitanja. Prije svega, o stvarnoj prirodi i ciljevima lobiranja Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i o vrsti međunarodnih veza koje se uspostavljaju s osobama duboko involviranim u globalne političke i sigurnosne kontroverze.
Takav kontekst dodatno pojačava interes javnosti za ovu posjetu, koja, sudeći prema dostupnim informacijama, teško da se može okarakterisati kao slučajna ili beznačajna.