data-nosnippet>
Konaković o izboru novog visokog predstavnika: OHR ostaje važan faktor stabilnosti u BiH
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković govorio je za Federalnu televiziju o izboru novog visokog predstavnika, budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR), ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i o nizu aktuelnih političkih tema koje su posljednjih dana u fokusu javnosti.
Na početku razgovora osvrnuo se na proces izbora nasljednika Christiana Schmidta, ocijenivši da je riječ o do sada najtransparentnijem procesu izbora visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
„Mislim da je ovo do sada najdemokratičniji izbor visokog predstavnika ikad u BiH. Ovo je prvi put da je bh. javnost upoznata čak i sa prijedlozima imena. Evo, sve nas pozivam da se prisjetimo izbora bivših visokih predstavnika. Evo, Schmidt je najsvježiji. Da li je iko znao kada, gdje, iko razgovara o tome? Doveli su čovjeka, gotov proizvod, i prezentirali ga bh. javnosti.“
Konaković je naglasio da među međunarodnim partnerima postoji gotovo potpuna saglasnost kada je riječ o nastavku djelovanja OHR-a u Bosni i Hercegovini.
„Ono što je najvažnije, sada naši stavovi skoro su identični stavu da je potreban nastavak prisustva OHR-a i svih ovlasti koje pripadaju OHR-u i visokom predstavniku. Naravno, stav je da se što manje koriste ili nikako ne koriste bonske ovlasti, ali one se ne brišu.“
Posebno je istakao da se izbor novog visokog predstavnika i dalje provodi kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC), odbacujući prijedloge da se taj proces vrati u okvire Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
„Opet je važno podvući da se i novi visoki predstavnik bira kroz PIC, a ne onako kako su Dodik i Rusija htjeli, željeli. Da se vrati na Vijeće sigurnosti, što je potpuno nepotrebno.“
Govoreći o činjenici da odluka o novom visokom predstavniku još nije donesena, Konaković smatra da kratko odgađanje neće imati negativne posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
„Mislim da nikakve štete ne može biti ni za jedne ili za druge, ni za BiH, što je najvažnije.“
Kritike na račun Dodikove kampanje
Konaković je ocijenio da je dodatne tenzije izazvala politička kampanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, za kojeg tvrdi da je pokušao stvoriti utisak da ima presudan utjecaj na proces izbora novog visokog predstavnika.
„Veliki problem ovoga je stvorila negativna kampanja Milorada Dodika koji je želio bh. javnosti objasniti kako on zapravo rukovodi procesom, kako je utjecao na to da Christian Scmidt ide, a da će neki novi koji dođe biti neki njegov izbor.“
Dodao je kako su pojedine reakcije međunarodnih predstavnika doprinijele smirivanju situacije.
„Dobra reakcija američke ambasade koja je to naravno opovrgnula prije nekoliko dana relaksira te odnose.“
Na pitanje o ulozi Bosne i Hercegovine u procesu izbora visokog predstavnika, Konaković je istakao da domaće institucije formalno ne donose odluku, ali imaju priliku iznijeti svoje stavove tokom konsultacija.
„Odlično ste rekli, BiH ne odlučuje, ali se mnogo pita. Dakle, mi smo zaista imali priliku razgovarati sa svima o našem viđanju cjelokupnog procesa.“
Naglasio je da su predstavnici Bosne i Hercegovine tokom razgovora insistirali na nastavku rada OHR-a.
„Razgovarali smo o tome koliko je važno da možemo zadržati poziciju OHR-a i evo, zadržana je pozicija OHR-a.“
O ulozi Rusije i međunarodnim odnosima
Komentarišući geopolitičke okolnosti, Konaković smatra da Rusija nije ostvarila ciljeve koje je ranije zagovarala kada je riječ o Bosni i Hercegovini.
„Rusija je izgubila utakmicu, to možemo slobodno reći. Dodik i Rusija su poraženi prije svega zato što se novi visoki predstavnik bira ponovo na PIC-u.“
Podsjetio je i na ranije inicijative koje su dolazile iz Moskve.
„Sjećate se da Rusi na Vijeću sigurnosti pokreću inicijative za gašenje OHR-a, dakle ni to im se nije ostvarilo.“
Govoreći o odnosima Zapada prema Rusiji, ocijenio je da je teško očekivati bilo kakve političke ustupke Moskvi nakon događaja u Ukrajini.
„Ne vjerujem da bi snažna američka administracija podilazila Rusiji iz bilo kojeg razloga, a pogotovo ne Evropska unija, zato što Rusija agresijom na Ukrajinu pokazuje šta zapravo misli o Evropi i Evropskoj uniji.“
Dodao je kako nije ispravno poistovjećivati poznavanje ruskih prilika sa zastupanjem ruskih interesa.
„Dakle, da napravimo razliku, činjenica da je bio ambasador u Rusiji jako dugo i da poznaje način ruskog rada i njihove diplomatije i ruski čovjek je velika razlika.“
Državna imovina, Južna interkonekcija i odnosi u BiH
Konaković se osvrnuo i na pitanje državne imovine, naglasivši da postoji prostor za postizanje kompromisnog rješenja.
„Svi traže funkcionalno rješenje i nismo mi daleko od neke linije oko koje se može riješiti to pitanje.“
Istakao je da za njega nema dileme kada je riječ o titularu državne imovine.
„Za nas, naravno, neupitan titular je država Bosna i Hercegovina.“
Govoreći o projektu Južne interkonekcije, poručio je da ne vidi rizike po interese Bosne i Hercegovine.
„Apsolutno. Tu nema ni jedan zarez, ni milimetar bilo kakvog rizika.“
Objasnio je i model finansiranja projekta.
„Koncesionar donese svoj novac, izdejstvuje dozvole, investira sam, Bosna i Hercegovina košta nula.“
Dodao je:
„Ne mogu Amerikanci reći da će vam cijena plina biti deset puta skuplja, nećemo ga koristiti.“
Na kraju razgovora osvrnuo se na odnose između Bošnjaka i Hrvata, ističući da je potrebno fokus staviti na rješavanje konkretnih problema građana u sredinama gdje oni postoje.
„Ne relaksiraju se odnosi Bošnjaka i Hrvata sa Bošnjacima u Sarajevu, nego se relaksiraju u Stocu, relaksiraju se u Mostaru, relaksiraju se u Srednjoj Bosni, tamo gdje su prava Bošnjaka ugrožena.“
Govoreći o mogućim izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, poručio je da postoji spremnost za razgovore koji bi obuhvatili i ustavne promjene te provođenje presuda međunarodnih sudova.
„Potpuno smo spremni za izmjene Izbornog zakona, zajedno sa izmjenama Ustava koje rješavaju presude međunarodnih sudova i pitanja etničke pripadnosti i prava ostalih građana u Bosni i Hercegovini.“