data-nosnippet>
Iako je ostalo manje od mjesec dana do ponavljanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, način na koji će oni biti provedeni ponovo otvara ozbiljna pitanja o zakonitosti i transparentnosti cijelog procesa. Glasanje je zakazano za 8. februar, a obuhvatit će 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica, uz primjenu identičnih kandidatskih lista i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska kao i na izborima koji su ranije poništeni.
Iz Centralne izborne komisije BiH potvrđeno je da u ovom izbornom krugu neće biti dodatnih posmatrača, uprkos činjenici da su upravo zbog izbornih nepravilnosti prethodni rezultati stavljeni van snage. Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba pojasnio je da zakonski okvir ne dozvoljava izdavanje novih akreditacija, te da će na biračkim mjestima biti prisutni isključivo oni posmatrači koji su već ranije dobili odobrenje.
Neizvjesno je i da li će CIK BiH uopće poslati svoje kontrolore na teren. Kako je navedeno, takva odluka još nije donesena, a ključni problem predstavljaju finansijska sredstva koja još nisu osigurana.
– To ćemo još vidjeti. Sve zavisi od novca, koliko ga budemo imali da možemo poslati na pojedina mjesta. Ali, o tom-potom, jer još čekamo novac od Savjeta ministara BiH – rekao je Kalaba, podsjećajući da zakonski rok za uplatu sredstava iznosi 15 dana i da on uskoro ističe.
Bez tih sredstava, ističe se, nemoguće je pravovremeno isplatiti članove biračkih odbora, pripremiti i distribuirati izborni materijal te osigurati osnovne tehničke uslove za provođenje izbora.
U civilnom sektoru ovakav pristup smatraju poraznim. Aktivista Stefan Blagić iz Udruženja ReStart Srpska upozorava da ponavljanje izbora bez dodatnog nadzora ne rješava suštinski problem.
– Izbori se ponavljaju zato što su primijećene užasne malverzacije na biračkim mjestima. I dan-danas izlaze neki novi dokazi, kao recimo ovo za Bratunac. Dobra stvar jeste što neće biti isti birački odbori, njihovi predsjednici i zamjenici, te članovi, ali s druge strane – ko nam garantuje da će ovi novi biti čestiti? – poručio je Blagić.
Smatra da bi jedini način da se barem djelimično vrati povjerenje građana bio snažniji institucionalni nadzor, uz veće prisustvo nezavisnih posmatrača i direktnu kontrolu CIK-a na terenu, kakva je ranije primjenjivana u sličnim situacijama.
Sličan stav iznio je i Dario Jovanović, projektni menadžer Koalicije Pod lupom, koji naglašava da legitimitet izbora ne zavisi samo od dana glasanja, već od kontrole kompletnog procesa.
– Da bismo imali pravedne i poštene izbore 8. februara, ključna je kontrola izbornog procesa od CIK-a, političkih subjekata i nezavisnih posmatrača. Koalicija Pod lupom imat će posmatrače na svih 136 biračkih mjesta. Upravo takva vrsta kontrole pokazala se kao najbolji način da se dobiju rezultati koje niko neće dovoditi u pitanje – rekao je Jovanović.
Na nedostatak mehanizama zaštite izbornog procesa ranije je upozoravala i opozicija. Kandidat SDS-a Branko Blanuša podsjetio je da opozicione stranke na prethodnim izborima nisu imale realnu mogućnost da spriječe zloupotrebe.
– Politički subjekti koji su imali kandidata mogli su imati samo jednog posmatrača. Imali smo i po jednog člana biračkog odbora, ali u sredinama gdje je organizovan izborni inženjering, poput Doboja, Zvornika i Laktaša, to jednostavno nije bilo dovoljno – izjavio je Blanuša.
Kako se približava dan glasanja, sve je više upozorenja da bi ponovljeni izbori mogli biti provedeni bez stvarnih korekcija sistema koji je prethodno zakazao, zbog čega dio javnosti strahuje da će se izborni proces svesti na puko administrativno ponavljanje, bez ozbiljnog odgovora na ranije utvrđene nepravilnosti.