data-nosnippet>
Evropske prijestolnice reagovale su odlučno nakon poruka iz Washingtona da bi Sjedinjene Američke Države mogle posegnuti za novim carinama kao sredstvom političkog pritiska, s ciljem otvaranja pitanja kupovine Grenlanda. Takva najava izazvala je ozbiljnu uznemirenost među evropskim saveznicima, koji su gotovo jednoglasno odbacili ideju da se teritorijalna i suverena pitanja rješavaju ekonomskim prijetnjama.
Danska, Norveška, Švedska, Finska, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo u usklađenim reakcijama poručile su da ucjene i pritisci ne mogu biti osnova komunikacije među partnerima. U njihovim istupima naglašeno je da Grenland nije roba niti predmet političke trgovine, već teritorij čiji se status može razmatrati isključivo u skladu s međunarodnim pravom i voljom njegovih stanovnika.
Prema najavama iz SAD-a, dodatne carine od 10 posto trebale bi stupiti na snagu 1. februara, dok bi od juna mogle porasti na 25 posto ukoliko ne bude postignut dogovor o američkom interesu za Grenland. Evropski zvaničnici takav pristup ocjenjuju opasnim presedanom koji bi mogao ozbiljno narušiti transatlantske odnose, destabilizirati globalnu trgovinu i dodatno poljuljati povjerenje unutar NATO saveza.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa poručili su da Evropska unija ostaje čvrsto opredijeljena za zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta svojih članica. U zajedničkom stavu upozorili su da bi uvođenje carina moglo pokrenuti lančanu reakciju i dovesti do “silazne spirale” s dugoročnim negativnim posljedicama po odnose između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.
Pojedine države dodatno su zaoštrile ton. Norveški premijer istakao je da među saveznicima nema prostora za prijetnje, dok su finski i nizozemski zvaničnici naglasili da se pitanja sigurnosti i trgovine moraju rješavati kroz dijalog i diplomatske kanale. Britanski premijer poručio je da Grenland predstavlja dio Kraljevine Danske i da o njegovoj budućnosti mogu odlučivati isključivo Danci i Grenlanđani.
Posebno se oglasio švedski premijer Ulf Kristersson, naglasivši da Švedska neće prihvatiti ucjene niti politički pritisak. Poručio je da samo Danska i Grenland imaju pravo donositi odluke o pitanjima koja se tiču njihovog teritorija, te da su već započete konsultacije s partnerima unutar Evropske unije radi usaglašavanja zajedničkog odgovora.
U Briselu je u međuvremenu održan hitan sastanak ambasadora država članica Evropske unije, dok je Evropski parlament najavio mogućnost obustave ratifikacije trgovinskog sporazuma sa SAD-om kao političku mjeru odgovora. Njemačka automobilska industrija upozorila je na potencijalne ekonomske gubitke, a i pojedini američki kongresmeni ocijenili su da bi ovakav pristup dugoročno mogao štetiti interesima Sjedinjenih Američkih Država i ojačati njihove globalne konkurente.
Poruka koja stiže iz Evrope ostaje jasna i jedinstvena: Grenland nije na prodaju. Evropske države poručuju da ostaju otvorene za saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali isključivo na osnovama međusobnog poštovanja, suvereniteta i temeljnih principa međunarodnog poretka.