data-nosnippet>
Nagla aktivnost kineske vojske kod Tajvana ponovo izazvala zabrinutost
Taiwan je zabilježio iznenadan porast aktivnosti kineske vojske u blizini otoka, nakon gotovo dvosedmičnog perioda relativnog zatišja. Tajvanske vlasti saopćile su da je u jednom danu uočeno čak 26 kineskih vojnih aviona koji su se približili području otoka.
Prema dostupnim informacijama, njih 16 ušlo je u sjeverni, centralni i jugozapadni dio identifikacijske zone protuzračne odbrane Tajvana. Uz to je u okolnim vodama primijećeno i sedam plovila ratne mornarice China, prenosi Politico.
Ovakav nagli porast aktivnosti odmah je privukao pažnju analitičara, posebno jer je uslijedio nakon perioda u kojem je kinesko vojno prisustvo bilo primjetno smanjeno.
Zatišje koje je zbunilo analitičare
Period smanjene vojne aktivnosti vremenski se poklopio s godišnjim zasjedanjem kineskog parlamenta, poznatim kao National People's Congress.
U sedmici od 27. februara do 5. marta tajvanske vlasti nisu zabilježile nijedan kineski vojni avion koji bi prešao središnju liniju između dvije strane. Tek 6. marta uočena su dva aviona, nakon čega je ponovo uslijedilo kratko zatišje.
Stručnjaci, međutim, smatraju da zasjedanje parlamenta ne može biti jedini razlog tako naglog smanjenja aktivnosti kineske vojske u tom periodu.
Mogući utjecaj planiranog posjeta Donalda Trumpa
Jedna od teorija koju navode analitičari jeste mogućnost da je Peking želio privremeno ublažiti napetosti s United States uoči najavljenog dolaska američkog predsjednika Donald Trump u Kinu.
White House je najavila da bi Trump trebao boraviti u Kini od 31. marta do 2. aprila, iako kineske vlasti još nisu zvanično potvrdile taj posjet.
Prema toj procjeni, kratko smanjenje vojnih aktivnosti moglo je biti pokušaj da se smanji diplomatska napetost prije eventualnih razgovora između dvije sile.
Nova faza vojne obuke
Druga mogućnost, prema mišljenju analitičara, jeste da je kineska vojska u tom periodu provodila reorganizaciju ili prelazak na novu fazu vojne obuke i modernizacije.
Takve promjene često uključuju testiranje novih taktika i koordiniranih vojnih vježbi između različitih grana vojske.
Stav Pekinga prema Tajvanu ostaje isti
Uprkos kratkom periodu smanjene aktivnosti, Peking nije promijenio svoj dugogodišnji stav prema Tajvanu. Vlasti u Kini već godinama tvrde da će otok jednog dana biti stavljen pod njihovu kontrolu, ako bude potrebno i upotrebom sile.
Tajvanski ministar odbrane Wellington Koo izjavio je da je kineska mornarica ostala aktivna u okolnim vodama čak i tokom perioda kada je broj vojnih aviona bio manji.
Prema njegovim riječima, privremeno zatišje nije uticalo na spremnost tajvanskih odbrambenih snaga.
Dugogodišnji spor između Kine i Tajvana
China i Taiwan imaju odvojene vlade još od 1949. godine. Tada je Chinese Communist Party preuzela vlast u Pekingu, dok su poražene snage Kuomintang pobjegle na Tajvan.
Otok je tokom narednih decenija razvio politički sistem koji se temelji na višestranačkoj demokratiji, dok Peking i dalje smatra Tajvan dijelom svoje teritorije.
Upravo zbog tog dugotrajnog političkog spora, svako povećanje vojne aktivnosti u regionu izaziva veliku pažnju međunarodne zajednice i dodatno pojačava zabrinutost zbog mogućeg širenja napetosti u istočnoj Aziji.