Stranka iz Sarajeva pred gašenjem: Hapšenja uzdrmala vrh, predsjednik povukao potez koji niko nije očekivao

Politički pokret „Za nove generacije“ (ZNG), osnovan u aprilu 2022. godine, danas se nalazi pred gašenjem. Na njegovom čelu bio je Damir Marjanović, koji se u aprilu 2026. godine obratio Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine tražeći upute o formalnom prestanku rada političkog subjekta.

U protekle četiri godine ZNG je prošao put od relativno perspektivnog političkog projekta do organizacije opterećene aferama i gubitkom političkog utjecaja. Na Općim izborima 2022. godine osvojili su jedno mjesto u Skupštini Kantona Sarajevo, koje je pripalo upravo Marjanoviću. Istovremeno je ušao i u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Dio ovog političkog projekta bio je i Zlatko Miletić, koji je izabran u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali je nakon izbijanja afere s kadrovima ZNG-a napustio pokret i nastavio djelovati kao samostalni delegat.

Nakon izbora, ZNG je učestvovao u pregovorima o formiranju vlasti. Marjanović je u ime pokreta razgovarao sa strankama tzv. Trojke, a prisustvovao je i sastanku s Milorad Dodik na njegovom imanju u Bakincima.

Prekretnica za ZNG desila se tokom rekonstrukcije Vlade Kantona Sarajevo 2023. godine. Nakon izlaska Stranke za BiH iz vlasti, prema političkom dogovoru između Elmedin Konaković i Marjanovića, ZNG je ušao u izvršnu vlast. Time je ovaj pokret dobio značajan politički utjecaj, uključujući dva ministarska resora – visoko obrazovanje i finansije – kao i niz pozicija u javnim ustanovama i upravljačkim strukturama.

U istom periodu Marjanović je imenovan za direktora Institut za antropologiju Zagreb, državne institucije Republike Hrvatske, na mandat od septembra 2023. do augusta 2027. godine. Paralelno obavljanje ove funkcije i političkih dužnosti u Bosni i Hercegovini izazvalo je određene reakcije, ali bez konkretnih političkih posljedica.

Međutim, već krajem 2024. godine počinju ozbiljni problemi. Hapšenje ministra komunalne privrede Bojana Bošnjaka označilo je početak niza istraga koje su obuhvatile i druge članove izvršne vlasti.

Kulminacija krize uslijedila je u aprilu 2025. godine kada su uhapšeni tadašnja ministrica visokog obrazovanja Adna Mesihović, njena pomoćnica Dženita Viteškić te Ibrahim Obhođaš, svi povezani sa ZNG-om. Teretili su se za zloupotrebe položaja, pogodovanje i nezakonita zapošljavanja. Mesihović je određeno vrijeme provela u pritvoru, a resor su privremeno preuzeli kadrovi drugih stranaka.

“U osnovi možete praktički bubnuti bilo koju ludu cijenu po kojoj će se barel tada prodavati jer jednostavno više neće postojati nikakve zaštitne rezerve. Preispitivanje cijena počinje već sada, očekujemo snažno poskupljenje i sirove nafte i derivata”

(ovaj citat ostaje ako je dio originala; ako nije vezan, možeš ga ukloniti — djeluje kao zalutao iz druge teme)

Tokom tog perioda otvorene su i dodatne istrage u vezi sa zapošljavanjima i upravljanjem javnim resursima u institucijama gdje su bili raspoređeni kadrovi ZNG-a, uključujući Sarajevogas, Službu za zapošljavanje Kantona Sarajevo i resorna ministarstva.

Politički pad dodatno je ubrzan u julu 2025. godine kada se Marjanović povukao iz Skupštine Kantona Sarajevo i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. U međuvremenu su ugašeni zvanična web stranica i nalozi stranke na društvenim mrežama, što je dodatno ukazivalo na gašenje političke aktivnosti.

Posebnu pažnju izazvao je i slučaj iz 2024. godine kada je Centralna izborna komisija BiH odbila kandidaturu ZNG-a za Općinu Novo Sarajevo zbog nepravilnosti u prikupljenim potpisima podrške. Prema navodima CIK-a:

“S tim u vezi, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je u skladu sa odredbom člana 6.8 stav (1) Izbornog zakona BiH prijavu sa propratnom dokumentacijom, aktom, broj: 05-1-07-5-1806-1/24 od 27.08.2024. godine dostavila Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo na nadležno postupanje”

Ovaj predmet je, prema dostupnim informacijama, proslijeđen pravosudnim institucijama na daljnje postupanje.

Danas je politički utjecaj ZNG-a gotovo u potpunosti nestao. U Vladi Kantona Sarajevo ostao je tek ministar finansija Afan Kalamujić, i to bez podrške zastupnika u Skupštini. Istovremeno, protiv pojedinih bivših kadrova vode se sudski procesi, uključujući predmet “Koverta”, dok se u nekim slučajevima još očekuju konačne tužilačke odluke.

Sve navedeno dovelo je do završne faze postojanja ovog političkog projekta, koji je u kratkom vremenu prošao put od političkog uspona do potpunog rasula.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *