Politico upozorava: Evropi prijeti energetski šok koji bi mogao paralizirati ekonomiju
Dok rat u Iranu sve ozbiljnije prijeti dugotrajnim prekidima energetskih tokova, Evropa se suočava s mogućim šokom u opskrbi koji bi mogao imati dalekosežne posljedice – od paralize industrije i poremećaja u zračnom saobraćaju, do rasta cijena hrane i ponovnog jačanja inflacije, piše Politico.
Kako posljednji tankeri s fosilnim gorivima iz Perzijskog zaljeva pristižu u evropske luke, razmjere potencijalne krize tek počinju u potpunosti dolaziti do izražaja među evropskim liderima.
Ako se sukob produži, ekonomski udar na Evropu mogao bi biti, kako upozoravaju analitičari, “jednako težak kao tokom pandemije Covida”.
Ključna tačka: Hormuški tjesnac
Oko 20 posto svjetske nafte i plina prolazi kroz Hormuški tjesnac, što ga čini jednom od najvažnijih energetskih arterija na svijetu.
Američki predsjednik Donald Trump poručio je državama koje se suočavaju s nestašicom energenata:
“Morat ćete naučiti boriti se za sebe… teži dio posla u Iranu je završen – sada nađite vlastitu naftu!”
Nafta i plin nisu važni samo za transport i grijanje, već predstavljaju osnovu čitavog industrijskog sistema – od proizvodnje hrane i plastike, do hemijske industrije i poljoprivrede. Kriza se dodatno komplikuje i mogućim nestašicama drugih resursa poput gnojiva i helija, ključnog za proizvodnju mikročipova.
Nestašice koje tek dolaze
Za razliku od ranijih energetskih kriza, ova pogađa gotovo sve segmente tržišta – od sirove nafte i prirodnog plina do rafiniranih derivata poput dizela i avionskog goriva.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca utiče na petinu globalne opskrbe, a kako rat ulazi u petu sedmicu, konkurencija za energente postaje sve oštrija.
Azijske zemlje, koje su znatno ovisnije o zaljevskim izvorima, agresivno povećavaju cijene kako bi osigurale zalihe, preusmjeravajući isporuke koje su ranije bile namijenjene Evropi. Tankeri s američkim LNG-om već su okrenuti prema Aziji, dok se očekuje da će i posljednje isporuke iz Katara uskoro biti preusmjerene.
Evropski lideri sve više uviđaju da planirane količine plina možda uopće neće stići.
“Nema sigurnosne mreže”, upozoravaju analitičari, procjenjujući da će Evropa posljedice početi osjećati već kroz nekoliko sedmica.
Mjere koje se razmatraju
Prvi i najvidljiviji udar već je prisutan – rast cijena goriva. Euro Super 95 poskupio je oko 15 posto u proteklih mjesec dana.
Vlade pokušavaju ublažiti pritisak smanjenjem poreza, ali ukoliko se situacija ne stabilizira, mogle bi posegnuti za nepopularnim mjerama poput ograničavanja potrošnje.
Među prijedlozima su zabrana vožnje nedjeljom i racionalizacija goriva, što podsjeća na mjere iz energetskih kriza sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Zračni saobraćaj već trpi ozbiljne posljedice – cijene avionskog goriva su se udvostručile, a aviokompanije povećavaju cijene karata i razmatraju smanjenje broja letova.
Industrija pod pritiskom
Kriza se ubrzano prelijeva i na evropsku industriju, posebno na energetski intenzivne sektore poput hemijske i čelične proizvodnje.
Rast cijena energije, sirovina i logistike prisiljava kompanije na poskupljenja, dok istovremeno rastu troškovi ključnih derivata poput plastike i gnojiva, što dodatno opterećuje poljoprivredu i proizvodnju hrane.
Prijetnja stagflacije
Kombinacija rasta cijena i usporavanja ekonomije otvara prostor za povratak stagflacije – opasne kombinacije visoke inflacije i slabog ekonomskog rasta.
Evropska komisija procjenjuje da bi privredni rast mogao pasti na oko jedan posto, dok bi inflacija mogla ponovo ubrzati. Takav scenarij mogao bi natjerati Evropsku centralnu banku na povećanje kamatnih stopa.
To znači skuplje kredite, veće rate za građane i dodatni pritisak na državne budžete, koji bi mogli biti primorani na rezove u javnoj potrošnji.
Vrijeme ističe
Čak i u slučaju brzog završetka sukoba, oporavak bi mogao trajati najmanje godinu dana. Ukoliko se rat produži, posljedice će biti znatno teže i dugotrajnije.
Za Evropu, kako zaključuje Politico, vrijeme više ne curi u mjesecima – nego u sedmicama.