Narodna skupština Republike Srpske u ponedjeljak, 25. maja, nastavlja zasjedanje raspravom o Prijedlogu deklaracije o zatvaranju Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Dokument će biti razmatran po hitnom postupku, na inicijativu predsjednika NSRS Nenada Stevandića.
U prijedlogu deklaracije navodi se da su demokratski izabrane institucije jedini legitimni nosioci vlasti u Bosni i Hercegovini, dok se daljnje postojanje OHR-a ocjenjuje kao prepreka suverenitetu države i njenom evropskom putu.
Predlagači traže stavljanje van snage odluka aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, kao i njegovog prethodnika Valentina Inzka. Istovremeno se poziva na pokretanje procesa vraćanja nadležnosti entitetima, za koje u dokumentu tvrde da su ranije prenesene mimo ustavnih okvira.
U tekstu deklaracije posebno se odbacuje, kako navode, „strani intervencionizam“, koji se poredi sa modelima kolonijalne uprave, dok se bonska ovlaštenja visokog predstavnika opisuju kao pravno neutemeljen mehanizam.
Najviše pažnje izazvao je dio dokumenta koji se odnosi na moguće imenovanje novog visokog predstavnika.
Deklaracijom se izražava protivljenje imenovanju novog visokog predstavnika sa bonskim ovlaštenjima, uz poziv Vijeću za provođenje mira i Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda da pokrenu proces konačnog zatvaranja OHR-a.
U slučaju da ipak dođe do imenovanja novog visokog predstavnika sa širokim ovlaštenjima, vlasti Republike Srpske najavljuju korištenje „svih pravnih i političkih sredstava“ u zaštiti svojih interesa.
Među mogućim potezima navode se otežavanje formiranja institucija Bosne i Hercegovine nakon izbora, povlačenje predstavnika Republike Srpske iz zajedničkih institucija te blokade u radu državnih organa.
„Zašto bi predstavnici Republike Srpske učestvovali u radu institucija BiH ako postoji neko ko odlučuje umjesto njih“, navodi se u obrazloženju deklaracije.
U dokumentu se također ističe stav da Bosna i Hercegovina, nakon gotovo tri decenije međunarodnog nadzora, treba samostalno upravljati političkim procesima bez posredovanja međunarodne zajednice.
Republika Srpska, kako se navodi, ostaje opredijeljena za Dejtonski mirovni sporazum i podržava direktan dijalog između entiteta i konstitutivnih naroda.
Kao moguće kompromisno rješenje pominje se model prema kojem bi OHR ostao prisutan u Bosni i Hercegovini, ali bez bonskih ovlaštenja i uz vremenski ograničen mandat.
Osim rasprave o deklaraciji, poslanici će razmatrati i više drugih tačaka dnevnog reda, uključujući izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za 2025. godinu, izvještaje Komisije za koncesije i Ombudsmana za ljudska prava BiH, pitanja evropskih integracija te projekte vezane za Foču, Nacionalni park Sutjeska i Naučnotehnološki park.
Politički analitičari upozoravaju da bi rasprava o deklaraciji mogla dodatno zaoštriti odnose između domaćih političkih aktera i međunarodne zajednice, posebno u trenutku kada se sve više govori o budućnosti OHR-a i mogućem izboru novog visokog predstavnika.