ČOVIĆ BEZ UVIJANJA: Otkrio pravi stav HDZ-a o trećem entitetu

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović gostovao je u emisiji „Dnevnik D“ na Federalnoj televiziji, gdje je govorio o aktuelnim političkim pitanjima u Bosni i Hercegovini, uključujući budžet institucija BiH, granični prijelaz Gradiška, rad OHR-a, državnu imovinu, odnose unutar vlasti, ali i pitanje trećeg entiteta.

Govoreći o političkoj situaciji u zemlji, Čović je ocijenio da je pred Bosnom i Hercegovinom veoma zahtjevan period.

„Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti i nefunkcionalnosti. Rekao bih da smo dobro prošli, s obzirom na to da su iskušenja izvana uistinu stoljetna.“

Kao jedan od rijetkih pozitivnih pomaka izdvojio je usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine, ističući da je Vijeće ministara BiH uložilo značajan napor kako bi taj proces bio završen.

„Pohvala Vijeću ministara i predsjedavajućoj, koja čini ogroman napor. Sad proračun ide u proceduru formalnog usvajanja u Predsjedništvu, koje se mora vratiti u oba doma. Nastojat ćemo da budemo relativno brzo gotovi.“

Komentarišući otvaranje novog graničnog prijelaza u Gradišci, Čović je rekao da je riječ o važnom infrastrukturnom projektu koji je, prema njegovom mišljenju, nepotrebno politiziran.

„To je projekat koji se radi zajedno s međunarodnim partnerima. Nedopustivo je da kad ga završite, uložite ogroman novac i napor, neko kaže: to ne ide. I da ga veže za bilo koji drugi projekat. Kako objasniti predstavnicima vlade Republike Hrvatske, koja je uložila 60 miliona u taj prelaz, da zbog naših nadmudrivanja ovamo nismo u stanju staviti ga u funkciju?“

Govoreći o raspodjeli prihoda od poreza na dodanu vrijednost, predsjednik HDZ-a BiH poručio je da se to pitanje mora konačno riješiti jer, kako smatra, dugotrajni zastoj stvara dodatne finansijske probleme.

„Ta raspodjela bi dobro došla svima. Nažalost, mi se ne možemo dogovoriti već dugih niz godina. Nerazumno je uzimati kredite, imati probleme s finansijskim aranžmanima, a na drugoj strani leži novac koji ne znate iskoristiti. Inzistirat ću da se to pitanje riješi.“

Osvrnuo se i na ulogu visokog predstavnika Christiana Schmidta, navodeći da je očekivao kraći mandat OHR-a u Bosni i Hercegovini.

„Ja sam bio uvjeren kada je došao gospodin Schmidt u BiH da će taj mandat trajati vrlo kratko. Ali on je sad drugi najdugovječniji visoki predstavnik poslije Valentina Inzka. S visokim predstavnikom sam razgovarao prije možda 15 dana. Nije bio uopće u razmišljanju da će podnijeti ostavku.“

Govoreći o budućnosti OHR-a, Čović je rekao da bi ta institucija trebala proći kroz određenu transformaciju.

„Naš prijedlog je da se OHR treba transformirati. Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore, jer ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi? Da ima ograničen kapacitet u ovlastima i da bude zaštitni mehanizam za Daytonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati.“

Kada je riječ o državnoj imovini, Čović tvrdi da postoje konkretni problemi koji usporavaju realizaciju važnih infrastrukturnih projekata.

„Jedan od primjera je autocesta pored Mostara. Dok nekih stotinjak kvadratnih metara vojne imovine, proglašene neperspektivnom, ne bude riješeno, mi ne možemo graditi, ne smijemo potpisati ugovor.“

Dodao je da pojedine odluke visokog predstavnika otežavaju investicijske procese, ali da se ključna pitanja ipak moraju rješavati dogovorom domaćih političkih aktera.

Govoreći o međunarodnim odnosima, posebno je istakao značaj Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država za stabilnost Bosne i Hercegovine.

„U dobro doba — da. Čini mi se da Europa tu gubi nekadašnji status. Što nije dobro, jer ona gubi utjecaj. Ja i politika koju zagovaram ne možemo zamisliti budućnost BiH izvan euroatlantskih integracija.“

Dodao je i da smatra kako je američki utjecaj i dalje veoma važan za rješavanje političkih problema u zemlji.

„Siguran sam da bez snage Američke administracije puno problema u BiH neće biti riješeno.“

Komentarišući odnose sa SNSD-om, Čović je odbacio tvrdnje da HDZ BiH zajedno sa tom strankom učestvuje u blokadama institucija.

„Mi surađujemo s SNSD-om 20 godina. Partnerstvo se zasniva na povjerenju i dogovoru. Razlike između nas su ogromne.“

Naglasio je da redovno komunicira i sa partnerima iz Federacije Bosne i Hercegovine.

„Gospodin Nikšić i ja se sastanemo godišnje 30 puta. Gospodin Dodik i ja možda 3 puta.“

Na kraju razgovora osvrnuo se i na pitanje trećeg entiteta i izmjene izbornog zakonodavstva.

„To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina, a neki se s tim igraju. Svaki mirovni plan ‘90-ih je uključivao sva tri konstitutivna naroda.“

Dodao je da Bosna i Hercegovina, prema njegovom mišljenju, ne može funkcionisati kao klasična građanska država bez dogovora tri konstitutivna naroda.

„BiH ne može biti klasična građanska država. Ništa se neće riješiti bez dogovora sva tri naroda.“

Na pitanje o trećem entitetu kratko je odgovorio:

„To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina.“