data-nosnippet>
Sjedinjene Američke Države i Iran nalaze se nadomak postizanja novog sporazuma koji bi mogao značajno utjecati na sigurnosnu i političku situaciju na Bliskom istoku, ali i na globalno tržište nafte.
Prema informacijama koje prenose američki mediji pozivajući se na izvore bliske pregovorima, nacrt sporazuma predviđa produženje primirja na period od 60 dana, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za međunarodni pomorski saobraćaj te nastavak pregovora o ograničavanju iranskog nuklearnog programa.
Istovremeno, Sjedinjene Američke Države bi, prema istim navodima, ublažile dio sankcija prema Iranu i omogućile slobodniji izvoz iranske nafte, što bi predstavljalo značajno olakšanje za iransku ekonomiju, ali i pokušaj stabilizacije globalnog tržišta energenata.
Američki zvaničnik upoznat s pregovorima izjavio je da bi obje strane trebale potpisati memorandum o razumijevanju koji bi trajao 60 dana, uz mogućnost produženja ukoliko obje strane procijene da postoji napredak u pregovorima.
Jedan od ključnih elemenata sporazuma odnosi se na Hormuški moreuz, strateški važan pomorski pravac kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom. Prema nacrtu sporazuma, Iran bi uklonio mine i omogućio nesmetan prolazak brodova bez dodatnih nameta.
Zauzvrat, Washington bi ublažio blokadu iranskih luka i omogućio određena izuzeća od sankcija kako bi Iran mogao povećati izvoz nafte.
Američki zvaničnici tvrde da je osnovni princip pregovora „olakšice u zamjenu za rezultate“, naglašavajući da trajno ukidanje sankcija neće biti moguće bez konkretnih koraka Teherana u vezi s nuklearnim programom.
Prema nacrtu memoranduma, Iran bi se obavezao da neće razvijati nuklearno oružje, te bi pristao na pregovore o obustavi obogaćivanja uranija i uklanjanju postojećih zaliha visoko obogaćenog nuklearnog materijala.
Iako iranska strana još nije zvanično potvrdila detalje sporazuma, više izvora tvrdi da je Teheran preko posrednika već signalizirao spremnost na određene ustupke.
Posebnu pažnju izazvao je dio sporazuma koji se odnosi na sukob između Izraela i Hezbollaha u Libanu.
Prema navodima američkih i izraelskih izvora, nacrt sporazuma predviđa okončanje rata između Izraela i Hezbollaha, što je izazvalo zabrinutost izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Izraelski zvaničnici tvrde da je Netanyahu tokom telefonskog razgovora s Donaldom Trumpom izrazio rezerve prema pojedinim dijelovima sporazuma, posebno onima koji se odnose na sigurnosnu situaciju u Libanu i mogućnost jačanja Hezbollaha.
Američki zvaničnik, međutim, tvrdi da sporazum ne bi predstavljao „jednostrano primirje“ te da bi Izrael imao pravo reagovati ukoliko bi Hezbollah pokušao obnoviti vojne kapacitete ili pokrenuti nove napade.
„Ako se Hezbollah bude ponašao odgovorno, ponašat će se i Izrael.“
Isti zvaničnik naglasio je da Donald Trump u ovom trenutku pokušava balansirati između interesa Sjedinjenih Američkih Država, stabilnosti globalne ekonomije i sigurnosnih pitanja na Bliskom istoku.
„Bibi ima svoje unutrašnje političke interese, ali Trump mora razmišljati o interesima Sjedinjenih Američkih Država i globalne ekonomije“, rekao je američki zvaničnik koristeći Netanyahuov nadimak.
U diplomatske razgovore uključeni su i brojni regionalni lideri, među kojima su predstavnici Saudijske Arabije, Katara, Egipta, Turske, Pakistana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Prema navodima izvora bliskih pregovorima, Pakistan je imao posebno važnu posredničku ulogu u pokušajima približavanja stavova Washingtona i Teherana.
Američka administracija navodno očekuje da bi preostala otvorena pitanja mogla biti riješena vrlo brzo, a pojedini izvori tvrde da bi sporazum mogao biti predstavljen javnosti već tokom narednih dana.
Ipak, američki zvaničnici upozoravaju da bi sporazum mogao biti prekinut i prije isteka predviđenih 60 dana ukoliko Washington procijeni da Iran nije ozbiljan u vezi s nuklearnim obavezama.
S druge strane, procjenjuje se da teška ekonomska situacija u Iranu predstavlja snažan motiv za postizanje dogovora koji bi omogućio ublažavanje sankcija i pristup zamrznutim finansijskim sredstvima.
„Bit će zanimljivo vidjeti koliko će daleko Iran zaista biti spreman ići, ali ako su sposobni i žele promijeniti svoj pravac, ova naredna faza natjerat će ih da donesu neke ključne odluke o tome šta žele biti kao država“, rekao je američki zvaničnik.