Početkom naredne sedmice, 3. i 4. juna, u Sarajevu će biti održana sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojoj će jedna od glavnih tema biti budućnost Ureda visokog predstavnika i izbor mogućeg nasljednika Christiana Schmidta.
Prema informacijama iz diplomatskih krugova, Christian Schmidt je još 10. maja podnio ostavku, ali će ostati na funkciji do imenovanja novog visokog predstavnika. Upravo pitanje njegovog nasljednika posljednjih sedmica izaziva ozbiljna neslaganja između dijela evropskih država i američke administracije.
Razlike u stavovima bile su primjetne i tokom sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija održane 12. maja, kada su pojedine članice međunarodne zajednice iznijele različite poglede na buduću ulogu OHR-a u Bosni i Hercegovini.
Među imenima koja se nezvanično spominju kao mogući nasljednici nalazi se i italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi. Međutim, prema dostupnim informacijama, njegova kandidatura zasad nema punu podršku svih evropskih zemalja članica PIC-a, zbog čega bi odluka o izboru novog visokog predstavnika mogla biti prolongirana.
Sjednica PIC-a dolazi u trenutku pojačanih političkih tenzija u vezi sa državnom imovinom Bosne i Hercegovine. Iako se ranije očekivala nova intervencija visokog predstavnika, međunarodni akteri sada sve otvorenije insistiraju da domaće institucije same pronađu političko i pravno rješenje.
U diplomatskim krugovima već se govori o mogućem modelu prema kojem bi jedan dio državne imovine ostao u nadležnosti države Bosne i Hercegovine, dok bi određeni segmenti bili preneseni na entitete. Takav prijedlog već sada izaziva brojne reakcije zbog mogućih političkih i ustavnih posljedica.
Schmidt je ranije u javnim nastupima govorio o pritiscima kojima je bio izložen tokom mandata, navodeći da su određeni pritisci dolazili i iz Sjedinjenih Američkih Država.
Istovremeno, vlasti Republike Srpske nastavljaju insistirati na zatvaranju OHR-a, dok iz HDZ-a BiH poručuju da bi ured visokog predstavnika trebalo izmjestiti iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, dio probosanskih stranaka smatra da još nisu ispunjeni uslovi za gašenje OHR-a, pozivajući se na političku i sigurnosnu situaciju u zemlji.
Dodatne reakcije izazvale su i izjave bivših visokih predstavnika, koji upozoravaju da bi prerano zatvaranje OHR-a moglo otvoriti nova politička pitanja u Bosni i Hercegovini.
Upravni odbor PIC-a čine Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Evropska unija putem Evropske službe za vanjsko djelovanje i Evropske komisije, kao i Organizacija islamske saradnje koju predstavlja Turska. Rusija od 2021. godine više ne učestvuje u radu Upravnog odbora, a godinu kasnije obustavila je i finansiranje OHR-a.
Iako će sjednica PIC-a donijeti nove razgovore o budućnosti međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini, pitanje izbora novog visokog predstavnika i dalje ostaje bez konačnog odgovora, dok su stavovi ključnih međunarodnih aktera očigledno podijeljeni.