ŠTA STOJI IZA PRIČE O OHR-u I EU? Dodikova panika privukla pažnju javnosti

Moguće promjene u ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR) i veće uključivanje Evropske unije u političke procese u Bosni i Hercegovini posljednjih dana izazvale su brojne reakcije, posebno nakon zajedničkog autorskog teksta bivših visokih predstavnika Carla Bildta i Wolfganga Petritscha.

U tekstu objavljenom u njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung dvojica bivših visokih predstavnika iznijela su stav da bi eventualno zatvaranje OHR-a trebalo biti usko povezano s procesom pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Prema nezvaničnim informacijama, pojedini visoki zvaničnici Evropske komisije već su kontaktirali Bildta i Petritscha kako bi razgovarali o prijedlozima i idejama iznesenim u njihovom tekstu, što je dodatno podstaklo interes javnosti za mogući novi pristup Evropske unije prema Bosni i Hercegovini.

U svom tekstu autori navode da bi pitanja koja godinama opterećuju političke procese u Bosni i Hercegovini mogla biti integrisana u pregovaračka poglavlja tokom procesa evropskih integracija.

“Uslovi koje su Schmidt i njegovi prethodnici godinama bezuspješno zahtijevali – poput pitanja državne imovine – mogli bi biti preneseni u odgovarajuća poglavlja pristupnog sporazuma. Time bi se na jasan način okončala gotovo beskrajna rasprava o tome da li Bosna uopće „pripada“ Evropi. Ugrađena u vjerodostojnu evropsku perspektivu, država Bosna i Hercegovina bila bi dio dinamičnog političkog projekta. To bi bio prelaz s međunarodnog nadzora na evropsku integraciju”, naveli su Bildt i Petritsch.

Njihove poruke izazvale su burne reakcije, a među prvima se oglasio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. On je ocijenio da se iza ovakvih prijedloga krije pokušaj promjene postojećeg ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, što je predstavio kao proces usmjeren ka jačanju centralnih institucija države.

“Iza zajedničkog teksta Кarla Bildta i Wolfganga Petritscha o gašenju OHR-a krije se veoma opasna teza kojom ova dvojica sugerišu Evropskoj uniji da kroz proces pristupanja treba da završe poslove na unitarizaciji BiH koje nije stigao da obavi. Кada Bildt i Petritsch naglase da su potrebni efikasnija struktura odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje mogućnosti blokada, misle na umanjivanje ustavne pozicije Republike Srpske, njenih nadležnosti i prava veta”, naveo je Dodik.

 

https://x.com/MiloradDodik/status/2059722366490399098?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2059722366490399098%7Ctwgr%5E70745e57ee82278500c365d1f8fc14f4f5cf985e%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.fokus.ba%2Fvijesti%2Fbih%2Fznakovita-je-dodikova-panicna-reakcija-kakve-planove-ima-brisel%2F3550411%2F

Na njegove tvrdnje odgovorio je Carl Bildt, poručivši da Dodik pogrešno tumači suštinu prijedloga koji su predstavljeni.

“Dodik, predstavnik bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini, nastavlja loviti duhove. Međutim, dovodi se u pitanje osnovna dejtonska uslovna struktura Bosne. Međutim, prilagođavanja unutar nje su već ranije razmatrana i biće neophodna za nesmetan proces”, naveo je Bildt.

 

https://x.com/carlbildt/status/2060073827879587991?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2060073827879587991%7Ctwgr%5E70745e57ee82278500c365d1f8fc14f4f5cf985e%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.fokus.ba%2Fvijesti%2Fbih%2Fznakovita-je-dodikova-panicna-reakcija-kakve-planove-ima-brisel%2F3550411%2F

 

U završnom dijelu zajedničkog teksta Bildt i Petritsch upozoravaju da je OHR od privremenog mehanizma prerastao u dugotrajno rješenje koje, prema njihovoj ocjeni, više ne doprinosi dovoljno razvoju političke odgovornosti domaćih aktera.

“Ono što je bilo zamišljeno kao privremeno rješenje za neposredni poslijeratni period razvilo se u trajno stanje. Već duže vrijeme ova civilna institucija, koja je tokom godina izgubila utjecaj i legitimitet, mnogim lokalnim političarima služi podjednako kao neprijateljska slika ili sidro spasa – i time ih oslobađa obaveze demokratskih društava da u vlastitoj odgovornosti pronađu održive političke kompromise. Upravo zato bilo bi pogrešno sada refleksno imenovati još jednog visokog predstavnika i time nastaviti nezadovoljavajući status quo. Međunarodna zajednica – prije svega Evropska unija – mora se zapitati da li tim korakom zaista podstiče stabilnost i samostalnost ili samo konzervira upravljanu stagnaciju”.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *