Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbacio je aplikaciju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojom je osporavao zakonitost sudskog postupka vođenog protiv njega pred Sudom Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu tokom procesa povrijeđena prava zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Kako prenosi portal Istraga.ba, odluku je donio sudija pojedinac, a o njenom sadržaju već su obaviješteni Dodikovi advokati i nadležne institucije Bosne i Hercegovine. Prema dostupnim informacijama, Sud je zaključio da zahtjev ne ispunjava uvjete za dalje razmatranje te ga je odbacio kao očigledno neosnovan.
Ovakav rasplet predstavlja novi pravni epilog u predmetu koji se protiv Dodika vodi zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Pravosnažnom presudom izrečenom u Bosni i Hercegovini osuđen je na godinu dana zatvora te mu je određena šestogodišnja zabrana obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske i drugih javnih dužnosti.
Korijeni cijelog slučaja sežu u 2023. godinu, kada je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a koji su predviđali da se odluke OHR-a ne objavljuju i ne provode na teritoriji Republike Srpske. Istovremeno su izmijenjene određene odredbe krivičnog zakonodavstva kojima je propisana odgovornost za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Nakon toga Dodik je potpisao ukaze o proglašenju spornih zakona, što je rezultiralo podizanjem optužnice i pokretanjem sudskog postupka. U istom predmetu optužen je bio i Miloš Lukić, koji je tokom procesa oslobođen optužbi.
Prije konačne odluke u Strasbourgu, Dodikov pravni tim pokušao je pred Evropskim sudom za ljudska prava ishodovati privremenu mjeru kojom bi bila zaustavljena primjena odluka domaćih sudova. Taj zahtjev je ranije odbijen.
Također, prije obraćanja međunarodnim institucijama, iskorišteni su i pravni lijekovi pred domaćim institucijama, uključujući apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, koja nije prihvaćena.
Ukoliko se odluka potvrdi kroz službenu dokumentaciju Evropskog suda za ljudska prava, slučaj bi mogao označiti kraj pravne borbe koju je Dodik vodio pred domaćim i međunarodnim institucijama s ciljem osporavanja presude donesene u Bosni i Hercegovini.