PENZIONERI PRVI NA UDARU? Evo kako bi povratak BiH na sivu listu MONEYVAL-a mogao utjecati na građane

BiH pred rizikom povratka na sivu listu MONEYVAL-a: Šta bi to značilo za ekonomiju, dijasporu i građane

Bosna i Hercegovina ponovo se suočava s mogućnošću povratka na sivu listu MONEYVAL-a, stručnog tijela Vijeća Evrope koje procjenjuje koliko su države efikasne u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Iako stručnjaci naglašavaju da nema mjesta panici, upozoravaju da bi eventualno ponovno svrstavanje na ovu listu moglo imati značajne posljedice za privredu, finansijski sektor, međunarodne transakcije i investicionu klimu.

Poduzetnik Davud Bećirović ocijenio je da Bosna i Hercegovina trenutno ima priliku da reaguje na vrijeme i izbjegne ozbiljnije posljedice.

Prema njegovim riječima, država je dobila svojevrsni „žuti karton“, što znači da nadležne institucije moraju ubrzati provođenje reformi i ispuniti međunarodne standarde kako bi dokazale da je sistem nadzora nad finansijskim tokovima dovoljno efikasan.

Sporije međunarodne transakcije i dodatne kontrole

Finansijski stručnjaci smatraju da građani vjerovatno ne bi odmah osjetili direktne posljedice, ali bi poslovni sektor vrlo brzo mogao biti suočen s novim administrativnim preprekama.

Jedna od najizglednijih posljedica bila bi sporija obrada međunarodnih novčanih transakcija. Banke i finansijske institucije u drugim državama za zemlje koje se nalaze pod pojačanim nadzorom često primjenjuju dodatne provjere, zbog čega međunarodni transferi mogu trajati duže i zahtijevati više dokumentacije.

Takve procedure povećavaju operativne troškove kompanija koje svakodnevno sarađuju s partnerima iz inostranstva. Više administracije i dodatne kontrole u praksi često znače skuplje poslovanje, a dio tih troškova može se prenijeti i na krajnje korisnike kroz više cijene proizvoda i usluga.

Dijaspora i porodice koje zavise od doznaka

Poseban izazov mogao bi nastati za građane koji redovno primaju novac iz inostranstva.

Doznake iz dijaspore godinama predstavljaju jedan od najvažnijih izvora prihoda za veliki broj porodica u Bosni i Hercegovini. Ukoliko bi međunarodne banke uvele strožije procedure, slanje novca moglo bi trajati duže, uz dodatne provjere porijekla sredstava i administrativne zahtjeve za pošiljaoce i primaoce.

Takve promjene posebno bi mogle pogoditi penzionere, socijalno osjetljive kategorije stanovništva i domaćinstva koja značajan dio kućnog budžeta osiguravaju zahvaljujući finansijskoj pomoći članova porodice iz inostranstva. Kašnjenje uplata moglo bi otežati planiranje svakodnevnih troškova i redovno izmirivanje finansijskih obaveza.

IT sektor među najizloženijima

Moguće posljedice ne bi zaobišle ni IT industriju, koja posljednjih godina bilježi kontinuiran rast i predstavlja jedan od najperspektivnijih sektora domaće ekonomije.

Freelanceri, programeri, dizajneri, konsultanti i drugi stručnjaci koji rade za strane klijente u velikoj mjeri zavise od brzih i pouzdanih međunarodnih uplata. Produžene bankarske procedure i dodatne kontrole mogle bi usporiti isplate honorara, otežati poslovanje i umanjiti konkurentnost domaćih stručnjaka na globalnom tržištu.

Mogući uticaj na strane investicije

Ekonomisti upozoravaju da bi povratak Bosne i Hercegovine na sivu listu mogao negativno uticati i na percepciju zemlje među međunarodnim investitorima.

Prilikom donošenja odluka o ulaganju, investicioni fondovi i velike kompanije posebnu pažnju posvećuju stabilnosti finansijskog sistema, transparentnosti regulatornog okruženja i stepenu usklađenosti s međunarodnim standardima.

Svaka dodatna neizvjesnost može povećati oprez investitora, usporiti donošenje poslovnih odluka i smanjiti interes za nova ulaganja, što bi dugoročno moglo imati negativan uticaj na ekonomski razvoj zemlje.

Iskustvo iz 2015. godine

Bosna i Hercegovina već je bila na sivoj listi MONEYVAL-a 2015. godine, a proces ispunjavanja svih međunarodnih standarda i uklanjanja s liste trajao je gotovo tri godine.

Upravo zbog tog iskustva stručnjaci smatraju da je pravovremeno provođenje reformi od ključnog značaja kako bi se izbjegle dugoročne posljedice po finansijski sistem, poslovnu zajednicu i svakodnevni život građana.

Iako eventualni povratak na sivu listu ne znači automatske sankcije niti blokadu međunarodnih finansijskih tokova, predstavlja ozbiljan signal upozorenja koji može uticati na povjerenje investitora, efikasnost bankarskog sistema i ukupnu ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine.