data-nosnippet>
Dejan Šoškić, nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i profesor ekonomije, u intervjuu za Media servis govorio je o smjeru u kojem bi se Srbija trebala kretati nakon odlaska Aleksandra Vučića. Posebnu pažnju privukla je njegova poruka da Beograd mora izgraditi bolje odnose sa susjedima, među kojima je izdvojio i Bosnu i Hercegovinu.
Šoškić se u medijima spominje kao jedan od mogućih kandidata za budućeg premijera Srbije. Sam ističe da je preuzimanje te funkcije za sada hipotetičko pitanje. Premijer je na čelu Vlade, pa se svaka priča o mogućim kandidatima prati s pojačanom pažnjom, ali u ovom slučaju nema nikakve potvrde da će do toga doista doći.
Prioriteti moguće nove vlasti
Govoreći o tome šta bi bilo najvažnije nakon eventualne političke promjene, Šoškić je kao prioritete naveo slobodu medija, borbu protiv korupcije i jačanje institucija. Založio se i za usvajanje zakona o lustraciji. Lustracija se u političkom rječniku općenito odnosi na provjeru prošlosti osoba koje obavljaju javne funkcije.
Poseban naglasak stavio je na provjeru infrastrukturnih projekata, i to posebno nakon tragedije u Novom Sadu. Time se založio za preispitivanje načina na koji se takvi projekti sprovode.
Slobodni mediji, borba protiv korupcije i snažne institucije teme su koje se u cijelom regionu redovno provlače kroz političke rasprave. Zato ovakve poruke nisu zanimljive samo domaćoj javnosti u Srbiji.
Poruka susjedima: napustiti retoriku iz devedesetih
Najviše pažnje izazvao je dio intervjua posvećen regionalnoj politici. Šoškić je poručio da Srbija treba napustiti retoriku iz devedesetih godina i okrenuti se gradnji boljih odnosa sa zemljama u okruženju.
Među državama koje je posebno spomenuo našle su se Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Slovenija. Naglasio je da su saradnja i stabilnost u regionu od ključne važnosti.
Srbi i Hrvati i poziv na dobrosusjedske odnose
Šoškić se osvrnuo i na odnos Srba i Hrvata. Pozvao se na izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o bliskosti ta dva naroda.
Prema Šoškićevim riječima, bilo bi iracionalno da takva bliskost ne bude praćena dobrim susjedskim odnosima. Drugim riječima, ono što narode povezuje trebalo bi da se odrazi i na odnose među državama.
Kritika izjava o samoorganiziranju građana
Komentarisao je i izjave Aleksandra Vučića o samoorganiziranju građana. Upozorio je da takva retorika može voditi destabilizaciji.
Riječ je o upozorenju da način na koji političari govore o angažmanu građana može imati posljedice po stabilnost društva. Šoškić je tu temu direktno povezao s pitanjem odgovornosti javnog govora.
Šta ove izjave znače, a šta ne
Važno je naglasiti da Šoškić trenutno ne obnaša izvršnu funkciju. Njegov eventualni dolazak na čelo Vlade Srbije nije potvrđen, a o tome za sada nema nikakve zvanične odluke.
Njegove izjave zato treba posmatrati kao najavu političkih stavova i prioriteta, a ne kao zvaničnu državnu politiku Srbije. Zvaničan kurs Beograda prema susjedstvu i dalje određuju institucije i funkcioneri koji su trenutno na vlasti.
Šta to znači za čitaoce u Bosni i Hercegovini
Za čitaoce u Bosni i Hercegovini ovakve poruke imaju određenu težinu, jer su odnosi sa Srbijom, s kojom BiH dijeli dugu zajedničku granicu, već godinama jedno od osjetljivijih političkih pitanja u regionu. Svaka najava promjene tona iz Beograda stoga se prati s pažnjom.
Odnosi među susjedima u praksi utiču na brojna pitanja, od trgovine i putovanja do opšte političke atmosfere u regionu. Ipak, tek konkretni potezi mogu pokazati da li će riječi imati praktične posljedice, a do tada su one samo izjave jednog političkog aktera.
Hoće li se Šoškićevi stavovi ikada pretočiti u stvarnu politiku, zavisi od budućih političkih okolnosti u Srbiji. Za sada je riječ o intervjuu u kojem je jedan od mogućih kandidata za premijera iznio viziju koja stavlja naglasak na institucije, slobodu medija i dobrosusjedske odnose.