data-nosnippet>
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović sastao se 29. oktobra u New Yorku s Michaelom Waltzom, stalnim predstavnikom Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim nacijama. U fokusu razgovora bili su odnosi BiH i SAD-a, sigurnosna situacija u zemlji i njena budućnost.
Bećirović je na početku zahvalio američkoj strani na podršci nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i na pomoći u jačanju državnih institucija. Naglasio je da BiH želi nastaviti saradnju s Washingtonom i dalje unapređivati bilateralne odnose.
Upozorenje na poteze iz Republike Srpske
Poseban dio razgovora odnosio se na političko djelovanje rukovodstva Republike Srpske. Prema Bećiroviću, pokušaji narušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Posebno je upozorio na mogućnost secesije Republike Srpske. Poručio je da bi takav potez imao ozbiljne posljedice po mir i sigurnost u BiH, ali i u širem regionu.
Važno je naglasiti da je riječ o sigurnosnoj procjeni koju je Bećirović iznio tokom sastanka, a ne o najavi konkretnog događaja.
Poziv na zajedničko djelovanje partnera
Predsjedavajući Predsjedništva istakao je važnost zajedničkog djelovanja međunarodnih partnera u očuvanju mira i stabilnosti. Prema njegovim riječima, sigurnosna situacija je važan preduslov za ekonomski razvoj i dugoročni napredak zemlje.
Tokom razgovora govorio je i o potrebi ubrzavanja evropskih i NATO integracija, koje je naveo kao važne vanjskopolitičke ciljeve Bosne i Hercegovine.
Pozadina: šta je Dejtonski sporazum
Dejtonski mirovni sporazum parafiran je u novembru 1995. u američkom gradu Daytonu, a potpisan u decembru iste godine u Parizu. Njime je okončan rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Sjedinjene Američke Države imale su ključnu ulogu u posredovanju koje je dovelo do njegovog postizanja.
Sporazum je odredio ustavno uređenje države koju čine dva entiteta, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, te zajedničke državne institucije. Upravo zbog toga se pitanja o njegovom tumačenju i provođenju redovno nameću kao važna politička tema.
Predsjedništvo BiH ima tri člana, po jednog iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, a funkcija predsjedavajućeg rotira se tokom mandata. Bećirović trenutno obnaša tu dužnost, pa su njegove poruke u međunarodnom okruženju ujedno i poruke državne institucije.
Šta to znači za građane
Dejtonski mirovni sporazum predstavlja temelj poslijeratnog uređenja Bosne i Hercegovine. Zato se svaka rasprava o njegovom narušavanju ili o mogućem izdvajanju jednog dijela države redovno ocjenjuje kao pitanje od značaja za cijelu zemlju, a ne samo za političke institucije.
Za građane je sigurnosna i politička stabilnost povezana s njihovim svakodnevnim životom. Od nje zavisi povjerenje investitora, razvoj privrede, kao i tempo kojim država napreduje ka evropskim i evroatlantskim integracijama. Upravo na tu vezu između sigurnosti i ekonomskog razvoja Bećirović je ukazao tokom razgovora u New Yorku.
Evropske i NATO integracije dugoročni su procesi koji od države traže provođenje reformi i usklađenost političkih aktera oko ključnih pitanja. Ukoliko se taj put usporava, posljedice se, kako se često naglašava u javnim raspravama, osjećaju i u standardu građana.
Susreti na marginama aktivnosti u sjedištu Ujedinjenih nacija često služe tome da se bh. zvaničnici direktno obrate predstavnicima uticajnih država i iznesu svoje ocjene o stanju u zemlji. Sastanak s Waltzom uklapa se u taj okvir, a Bećirović je iskoristio priliku da svoje poglede iznese neposredno američkoj strani.
Šta je za sada poznato
Iz dostupnog izvještaja sa sastanka ne vidi se da je američka strana najavila nove konkretne mjere nakon upozorenja koja je iznio Bećirović. Nije poznato ni da li će uslijediti dodatni razgovori na tu temu.
Sastanak u New Yorku još jednom je otvorio pitanje međunarodne podrške Bosni i Hercegovini i političkih izazova koji utiču na njenu stabilnost. Kako će se ti razgovori odraziti na buduće korake partnera, tek ostaje da se vidi.
Do tada ostaje činjenica da je predsjedavajući Predsjedništva jasno iznio stav o rizicima koje vidi, uz poziv na jedinstveno djelovanje međunarodne zajednice i nastavak puta ka evropskim i NATO integracijama.