data-nosnippet>
Reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović dao je za novine Preporod posljednji intervju u svojstvu reisa, na isteku drugog mandata na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Osvrnuo se na četrnaest godina na čelu Zajednice, izazove, postignute rezultate i pitanja koja će morati rješavati njegovi nasljednici. Razgovor je vodio glavni urednik IIN Preporod Elvedin Subašić.
Kavazović navodi da su mnogi izazovi isti kao 2012. godine. Za vjernika su, kaže, slabosti vlastite duše jednake danas kao u vrijeme poslanika, a pitanja pohlepe, mržnje, srdžbe, laži i oholosti ostaju mjerilo ispunjenja emaneta čuvanja i prenošenja vjere.
Izazovi koji se nisu promijenili
Na nivou Zajednice, naroda i domovine ključni izazovi su, prema njegovim riječima, također ostali isti. Smatra da su još uvijek žive politike koje su devedesetih dovele do agresije i genocida, te da nema značajnijeg pomaka u suočavanju s prošlošću i ograđivanju od zločina.
Kao „evoluciju izazova“ izdvaja pad nataliteta, raseljavanje, gotovo potpuni nestanak bošnjačkog naroda u pojedinim dijelovima države i novi val sistematske promocije i normalizacije mržnje prema muslimanima. Dodaje da su se pojavila i nova pitanja, od urušavanja krhkog međunarodnog pravnog poretka do razvoja vještačke inteligencije. Briga za mlade, naglašava, odredit će koliko će uspješno odgovoriti na stare i nove probleme.
Reforme i izgrađeni objekti
Mandat su obilježile normativne i strukturalne reforme u radu Rijaseta. Kavazović ističe da to nije birokratizacija, nego uređenje Zajednice tako da može odgovoriti na izazove budućnosti, posebno u dijaspori, gdje je u toku smjena generacija. Usvojeni su ključni pravilnici i strateški dokumenti.
Jedinstvo, kaže, nije moguće postići parolama i sloganima, već samo institucionalnim jedinstvom. Zato su ga posebno ohrabrile obnova jedinstva u Islamskoj zajednici u Srbiji i Sandžaku, koju naziva ispitom zrelosti.
Među građevinskim projektima s ponosom izdvaja infrastrukturu obrazovnih institucija. Spominje novu administrativnu zgradu Rijaseta, Studentski centar, brojne vrtiće u Bosni i Sandžaku, osnivanje Medrese u Banjoj Luci i novu zgradu Islamskog fakulteta u Zenici. Tu su i sanacija ženskog dijela Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, Islamski centar u Ljubljani, centri u Rijeci i drugim gradovima Hrvatske te stotine džamija u bošnjačkom iseljeništvu.
Priznao je i propust: pogrešno upravljanje vakufima u jednom periodu u Banjoj Luci. Posljedice, kaže, Zajednica još sanira.
Mladi, žene i neriješena pitanja
Na pitanje šta nije zaživjelo u očekivanoj mjeri, reis je odgovorio:
„Ne bih želio sam ocjenjivati vlastiti rad.“
Kroz Mrežu mladih željeli su omladini poručiti da je cijene, a preko Odjela za brak i porodicu ženama dati značajnije mjesto u organiziranom životu Zajednice. Ipak, nije u potpunosti zadovoljan procentom žena u džematskim odborima i predstavničkim tijelima. Smatra da je napredak vidljiv, ali da ima još mnogo prostora.
Među krupnim pitanjima koja nisu privedena kraju navodi potpisivanje ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine te povrat nepravedno oduzete vakufske imovine. Konačno rješenje, naglašava, ne zavisi isključivo od Zajednice.
„Islamska zajednica je trajna kategorija, a svi mi kojima je povjerena čast da je vodimo samo smo jedan dio njenog historijskog puta.“
Poruka o saradnji i mržnji
Govoreći o historijskom iskustvu, Kavazović je podsjetio na njegov i bratov ratni put. Brat, rahmetli Osman-efendija, bio je zarobljenik VRS-a u Batkoviću kod Bijeljine, a on u logoru HVO-a kod Konjica. Prema njegovim riječima, oba logora nastala su na istoj zločinačkoj matrici prema Bosni i Hercegovini i bošnjačkom narodu.
Ocijenio je da se ideologija mržnje i danas sistemski proizvodi od strane dijela političke elite, pogotovo u RS-u. Upozorio je da, ako se srpski narod brzo ne obračuna s onima koji produbljuju mržnju među dva naroda, neće biti dobro nikome. Poručio je i da su narodi izmiješani te da dijele slične identitete.
„Molim Boga da se pojave odgovorni ljudi koji će ljude okrenuti saradnji i kulturnom prožimanju, a ne neprijateljstvu i mržnji. Nadam se da će se to ipak dogoditi jednog dana.“
Knjige i duhovni izazovi
Uz obaveze reisa ostao je posvećen nauci i islamskom pravu. Objavio je nekoliko radova u časopisima, sedam autorskih knjiga i tri prijevoda, a svoja djela ustupio je kao vakuf preko izdavačke kuće El-Kalem. Trenutno radi na sređivanju osmanlijskog građanskog zakonika Medželle, emaneta koji je preuzeo od rahmetli profesora Fikreta Karčića. Planira i dalja istraživanja u oblasti šerijatskog prava, ako mu zdravlje dozvoli.
Najveći duhovni i moralni izazov savremenog muslimana vidi u sveopćoj desakralizaciji i obesmišljavanju svega svetog. Društvene mreže i virtuelna stvarnost, smatra, taj osjećaj nesigurnosti još više produbljuju, naročito kod mladih. Istine vjere, dodaje, možda kratkoročno gube borbu za pažnju, ali dugoročno predstavljaju jedinu istinsku alternativu svijetu kojim dominiraju neizvjesnost i nesigurnost.