Paragvajski predsjednik Santiago Peña za sada ostaje na dužnosti, jer parlament zbog nedostatka kvoruma nije uspio odlučiti o njegovoj ostavci. Istovremeno se nastavlja postupak opoziva, a zemlju potresa teška finansijska i politička kriza izazvana slomom digitalne banke Ueno.
Zbog sloma te banke gotovo tri miliona ljudi ostalo je bez pristupa svojim računima. Ueno je za nekoliko godina postala jedna od najvećih finansijskih institucija u Paragvaju, s brojem klijenata koji odgovara približno 60 posto odraslog stanovništva.
Ostavka koja nije dovršena
Predsjednik je u četvrtak objavio da podnosi ostavku, poručivši da odluku donosi radi očuvanja stabilnosti zemlje, društvenog mira i demokratskih institucija. Parlament, međutim, nije uspio dovršiti postupak njenog prihvatanja.
Peña je potom najavio da će se odazvati pozivu Senata i odgovoriti na optužbe. Prema izvještajima Reutersa i brazilskog UOL-a, Zastupnički dom jednoglasno je podržao pokretanje postupka opoziva, a o daljnjem toku odlučivat će Senat.
Kako je jedna banka postala problem cijele države
Ueno Bank važila je za jedan od najupečatljivijih primjera brze digitalizacije paragvajskog bankarstva. Poslovni model zasnovan na mobilnom bankarstvu i jednostavnom otvaranju računa privukao je milione korisnika.
Prema zvaničnom saopćenju Centralne banke Paragvaja, odluka o pokretanju sanacije donesena je 2. novembra, nakon što je utvrđeno da je pokazatelj solventnosti banke pao ispod polovine zakonski propisanog minimuma. Pojednostavljeno, banka više nije imala dovoljno kapitala u odnosu na rizike i obaveze koje je preuzela, pa je regulator morao intervenisati radi zaštite štediša.
Računi blokirani, ugrožene plaće i penzije
Posljedice su bile gotovo trenutne. Građani koji su preko Uena primali plaću ili penziju, ili su tamo držali ušteđevinu, ostali su bez pristupa novcu. Mnogi su se suočili s vrlo praktičnim pitanjem: kako platiti hranu, stanarinu i druge svakodnevne troškove.
Dodatnu zabrinutost izaziva podatak da je banka upravljala i znatnim javnim sredstvima. Prema Reutersu, riječ je o približno 850 miliona dolara državnog novca, što otvara pitanje odgovornosti vlasti za povjeravanje tih sredstava privatnoj instituciji. U Asunciónu su održani protesti na kojima su građani tražili povrat novca i odgovornost političkih zvaničnika.
Kakve veze predsjednik ima s bankom
Finansijski slom pretvorio se u političku aferu zbog odnosa predsjednika Peñe i poslovne grupacije povezane s bankom. Peña je ranije bio dioničar holdinga povezanog s vlasnicima banke, a prema dostupnim izvještajima iz vlasničke strukture izašao je u martu 2025. godine. U međuvremenu je, kako se navodi, poslovanje banke snažno raslo, a u njoj su završavali i veliki iznosi javnog novca.
Pažnju je izazvalo i to što je Carlos Carvallo, čelnik centralne banke kojeg je imenovao Peña, ranije bio povezan s Uenom. Carvallo je također podnio ostavku tokom krize.
Opozicija predsjednika optužuje za sukob interesa i odgovornost za upravljanje krizom, a on odbacuje tvrdnje o nezakonitom postupanju. Sama povezanost s vlasničkom grupacijom ne dokazuje krivičnu odgovornost, ali otvara pitanja na koja će istražitelji morati odgovoriti.
Istraga se širi
Slučaj je već dobio i krivičnopravnu dimenziju. Prema Reutersu, tužilaštvo je izdalo naloge za hapšenje osmero sadašnjih i bivših rukovodilaca Ueno Banka.
Istraga treba utvrditi kako je banka s novcem miliona građana dospjela u ozbiljnu nesolventnost, jesu li problemi pravovremeno prijavljivani i jesu li nadzorna tijela imala informacije koje su zahtijevale raniju intervenciju. Za sada nije utvrđeno da je Peña lično naredio nezakonito prebacivanje javnog novca ili prikrivanje finansijskih problema.
Hoće li građani dobiti svoj novac
Centralna banka nastoji ograničiti posljedice i spriječiti širenje panike na druge institucije. Prema njenom saopćenju, sistem osiguranja depozita garantuje štedne uloge do 228,3 miliona gvaranija po deponentu u pojedinoj banci, što odgovara iznosu od 75 minimalnih mjesečnih plaća.
Regulator je najavio i početnu isplatu do deset miliona gvaranija pogođenim štedišama, kako bi imali pristup barem dijelu sredstava dok traje sanacija. Osiguranje depozita ipak ne znači da će svi odmah dobiti cjelokupan iznos. Za svote iznad garantovane granice povrat će zavisiti od postupka sanacije i raspoložive imovine banke.
Centralna banka naglašava da je riječ o problemu konkretne institucije, a ne o dokazu opće nesolventnosti paragvajskog bankarskog sistema.
Politička kriza nije završena
Neuspjeh parlamenta da odluči o ostavci ostavio je Peñu u neizvjesnom položaju. Zastupnički dom podržao je pokretanje opoziva, a dalje odluke su u rukama Senata.
Važno je i pitanje njegove političke budućnosti. Paragvajski ustav bivšim demokratski izabranim predsjednicima priznaje status doživotnog senatora, ali mogućnost ostvarivanja tog statusa zavisi i od okolnosti prestanka mandata. Zato način na koji će Peña napustiti dužnost nije samo formalno pitanje. Parlamentarni opoziv i krivična odgovornost, ipak, treba pravno razlikovati.
Pred paragvajskim institucijama su dva neposredna zadatka: omogućiti građanima povrat novca i utvrditi odgovornost za slom banke. Od ishoda tih postupaka zavisit će ne samo sudbina predsjednika već i povjerenje građana u bankarski sistem i državne institucije.