Carl Bildt upozorava na novu političku krizu na Balkanu: BiH nakon izbora pred velikim izazovima

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Carl Bildt upozorio je da bi kombinacija političkih tenzija, predstojećih izbora u BiH i Srbiji, usporenih evropskih integracija i promijenjene politike Sjedinjenih Američkih Država mogla dodatno ugroziti stabilnost Balkana.

Posebnu pažnju u svojoj analizi posvetio je Bosni i Hercegovini, upozoravajući na mogućnost ozbiljne političke krize nakon oktobarskih izbora.

Carl Bildt, koji je bio prvi visoki predstavnik u BiH nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, objavio je analizu pod nazivom „Alarm Bells in the Balkans“ („Zvona za uzbunu na Balkanu“), u kojoj navodi da se, kako tvrdi, „mračna politika ponovo vraća na Balkan“.

Bildt, bivši premijer i ministar vanjskih poslova Švedske, tekst započinje osvrtom na nedavnu sahranu pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu.

Prema njegovoj ocjeni, taj događaj ponovo je otvorio bolne teme iz prošlosti i dodatno pojačao nacionalističke tenzije u regionu.

Upozorenje zbog mogućeg razvoja situacije u BiH

U svojoj analizi Bildt navodi da se politički odnosi u Bosni i Hercegovini dodatno komplikuju, dok se istovremeno približavaju izbori koji bi mogli imati značajan utjecaj na buduće odnose unutar zemlje.

On smatra da bi, zavisno od izbornih rezultata, određene političke snage mogle pokušati mijenjati postojeći način funkcionisanja države.

Bildt iznosi scenario prema kojem bi, kako navodi, tvrdolinijaške srpske političke snage zajedno s tvrdolinijaškim hrvatskim snagama mogle pokušati promijeniti politički okvir upravljanja Bosnom i Hercegovinom.

Prema njegovom mišljenju, međunarodne okolnosti trenutno nisu povoljne za sprečavanje takvog razvoja događaja.

„Ako bi uspio, bošnjačka zajednica sigurno bi se osjećala ugroženom i reagovala bi u skladu s tim“, piše Bildt.

Dodaje da bi takav razvoj događaja mogao dovesti do „silazne spirale koja bi mogla duboko destabilizovati zemlju“.

Kritike američke politike prema BiH

Poseban dio analize Bildt je posvetio politici administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini.

Navodi da su ranije Sjedinjene Američke Države i Evropska unija uglavnom djelovale usklađeno kada je riječ o podršci političkom procesu u BiH, ali smatra da se ta situacija promijenila.

„Dok su prethodni američki predsjednici možda mogli biti optuživani za pretjerani intervencionizam, administracija Donalda Trumpa nije pokazala nikakav interes za osjetljive političke procese u regionu“, piše Bildt.

Prema njegovoj ocjeni, fokus Washingtona sada je više usmjeren na ekonomske interese, što je, kako tvrdi, dovelo do drugačijeg odnosa prema pojedinim političkim akterima u BiH.

Kao primjer navodi podršku projektu gasovoda koji bi preko Hrvatske trebao povezati BiH s alternativnim izvorima energije.

Bildt priznaje da takav projekat može imati značaj zbog smanjenja zavisnosti od ruskog gasa, ali izražava zabrinutost zbog mogućnosti da određeni poslovi budu povezani s ljudima bliskim američkom predsjedniku.

„Svjetla upozorenja počinju treperiti“, navodi Bildt.

Srbija i Kosovo kao dio šire regionalne slike

Bildt upozorava da Bosna i Hercegovina nije jedino mjesto na Balkanu gdje postoje političke napetosti.

On navodi da i Srbiju očekuju izbori u periodu obilježenom višegodišnjim studentskim protestima i jačanjem opozicionih pokreta.

Prema njegovoj procjeni, mogući postizborni sporovi mogli bi dodatno pogoršati političku situaciju.

Posebno se osvrnuo i na Kosovo, gdje, kako navodi, i dalje postoje neriješena pitanja između Beograda i Prištine.

Podsjetio je na zastoj u pregovorima, tenzije oko mosta u Kosovskoj Mitrovici, ali i političke posljedice procesa koji se vode protiv bivših kosovskih lidera.

Ipak, Bildt naglašava da nijedna od tih kriza pojedinačno ne mora dovesti do velike destabilizacije.

Problem vidi u njihovom istovremenom djelovanju.

„Uzeti zajedno, riskiraju stvaranje kritične mase nacionalističkog sentimenta“, upozorava.

Evropske integracije izgubile snagu

Bildt smatra da međunarodna strategija nakon ratova devedesetih godina, koja se zasnivala na evropskim integracijama i procesu pomirenja, nije ostvarila očekivane rezultate.

Podsjeća da je cilj bio da približavanje Evropskoj uniji i rad međunarodnih institucija doprinesu dugoročnoj stabilnosti regiona.

„Ali ta nada se nije ostvarila“, ocjenjuje.

Prema njegovim riječima, evropski put većeg dijela Balkana je usporen, dok je proces političkih promjena izgubio raniji zamah.

Kritičan je i prema radu međunarodnih sudova, navodeći da su dugotrajni procesi izgubili dio svog utjecaja na proces pomirenja.

„Možda čak pogoršavaju situaciju“, navodi.

„To ne znači da idemo prema novim balkanskim ratovima“

Iako upozorava na moguće političke krize, Bildt naglašava da njegove procjene ne znače da region ide prema novim velikim ratovima.

„To ne znači da idemo prema novoj rundi balkanskih ratova“, naglašava.

Međutim, upozorava da bi i ograničeni sukobi ili ozbiljne političke krize mogli Balkan usmjeriti prema mnogo neizvjesnijem periodu.

Prema njegovoj ocjeni, međunarodna zajednica trenutno nema dovoljno snažan i jedinstven pristup kojim bi mogla odgovoriti na nove izazove.

Sjedinjene Američke Države, kako smatra, fokusirane su na druge interese, dok je Evropska unija opterećena vlastitim izazovima.

Zbog toga mogućnost stvaranja jedinstvene međunarodne politike koja bi obnovila stabilnost i ubrzala evropske integracije vidi kao veoma tešku.

„Politički lideri, posebno u Evropi, moraju obratiti pažnju na alarm“, zaključuje Bildt.

Podsjetio je da je Balkan tokom prošlog stoljeća dva puta bio povezan s velikim evropskim krizama, upozoravajući da i danas može predstavljati izvor ozbiljne nestabilnosti ukoliko se političke tenzije nastave povećavati.